Beograd je glavni i najnaseljeniji grad Republike Srbije i privredno, kulturno i obrazovno središte zemlje.
Grad leži na ušću Save u Dunav, gdje se Panonska nizija spaja sa Balkanskim poluostrvom. Po broju stanovnika četvrti je u jugoistočnoj Evropi posle Istanbula, Atine i Bukurešta.
Jedan je od starijih gradova u Evropi. Beograd je glavni grad Srbije od 1405. godine i bio je prestonica južnoslovenskih država od 1918. pa do 2003, kao i Srbije i Crne Gore od 2003. do 2006.
Broj stanovnika u Beogradu prema popisu stanovništva iz 2011. je iznosio 1.166.763, dok je u široj okolini živjelo 1.659.440 ili 23,09% stanovnika.
Teritorija Beograda je podijeljena na 17 gradskih opština, od kojih svaka ima svoje lokalne organe vlasti.
U sastavu Beograda su Novi Beograd i Zemun koji su na lijevoj obali rijeke Save, pa time i u srednjoj Evropi. Grad leži na ušću Save u Dunav.
Beograd ima umerenu kontinentalnu klimu. Prosečna godišnja temperatura je 12,3 °C, dok je najtopliji mjesec jul, sa prosječnom temperaturom od 21,8 °C, a najhladniji januar sa prosječnom temperaturom od 0,6 °C.
Iako postoji nekoliko religioznih zajednica u Beogradu, taj sklop je relativno homogen. Pravoslavna zajednica je daleko najbrojnija sa 1.429.170 vernika. Takođe ima 20.366 muslimana i 16.305 katolika.
Detaljnu mapu svih turističkih atrakcija u Beogradu, možete pogledati ovdje
Postoje četiri vrste kartica za prijevoz: personalizovane, nepersonalizovane, dnevne karte i karte za jednu vožnju (kupuju se kod vozača).
Karte je potrebno dopuniti ili kupiti prije početka vožnje na jednom od 2000 prodajnih mjesta. Putnik koji nema kartu mora ući na prva vrata, pripremiti tačan iznos i kupiti kartu kod vozača. Sve karte u sistemu, osim karata kupljenih kod vozača, moraju da se očitaju prilikom ulaska u vozilo na validatorima koji se nalaze u zoni vrata.
1. Personalizovana kartica
Personalizovana beskontaktna smart kartica omogućava neograničen broj vožnji na svim linijama u dnevnom saobraćaju od 04 do 24h u izabranim zonama. Izdaje se na ime korisnika, sadrži lične podatke i fotografiju radi vizuelne kontrole i nije prenosiva na drugog korisnika. Ove kartice ovdje nećemo dalje opisivati, jer nisu interesantne turistima, već lokalnom stanovništvu koje tu živi.
2. Nepersonalizovana kartica
Ovaj tip kartice predstavlja elektronski novčanik za vožnju u javnom prijevozu. Kupuje se na kiosku po cijeni od 250 dinara i važi 3 godine od dana prve dopune. Može se dopunjavati neograničen broj puta, pri čemu je maksimalni iznos jedne transakcije 2.500 dinara, a maksimalan trenutni iznos na kartici 5.000 dinara. Za svaku transakciju (dopunu) od 900 dinara ili više, na karticu korisnika se upisuje dodatnih 100 dinara (npr. za uplatu od 950 dinara, na karticu se upisuje 1050 dinara).
Pri ulasku u vozilo, korisnik očitava karticu na kojoj se umanjuje iznos kredita u vrednosti karte za odabranu zonu ili više zona.
Nepersonalizovanu smart karticu je moguće registrovati na ime korisnika, ali je može koristiti i više korisnika.
Zona
Vrijeme korištenja
Cijena
1 i 2
90. minuta
89,00 Din
3
90. minuta
89,00 Din
4
90. minuta
89,00 Din
1,2,3
90. minuta
179,00 Din
1,2,4
90. minuta
269,00 Din
3,4
90. minuta
179,00 Din
3. Dnevna kartica za 1, 3 ili 5 dana
Dnevne beskontaktne smart kartice kupuju se na kiosku i važe od momenta kupovine 1, 3 ili 5 dana, osim u noćnom saobraćaju od 00 do 04h. Cijena kartice je 40 dinara, na šta treba dodati cijenu vremenske karte u zavisnosti od izabranog broja zona i perioda važenja.
Moraju se očitati prilikom ulaska u vozilo i pri svakom presedanju, kako bi bile ispravne prilikom kontrole.Ovo je individualna karta za jednu vožnju koja se prodaje kod vozača. Putnik je u obavezi da pripremi tačan iznos koji je neophodan za kupovinu karte.
Zone
1 i 2
1,2,3,4
1 dan
250,00 Din
750,00 Din
3 dana
700,00 Din
1790,00 Din
5 dana
1000 Din
2390,00 Din
4. Karta kupljena kod vozača
Karte za jednu vožnju se ne očitavaju, već izdavanjem kod vozača ulaze u elektronsku evidenciju.
Zone 1 i 2
150,00
Zona 3
150,00
Zona 4
150,00
Zone 1,2,3
300,00
Zone 3 i 4
300,00
Zone 1,2,3,4
400,00
Najveće gužve u saobraćaju možete da očekujete ujutru između 7.30h i 9h, oko 14h, i od oko 17h do 18h.
Noćne linije uglavnom počinju svoju vožnju poslije ponoći i ona traje do jutarnjih časova (u zavisnosti od linije, mogu voziti do 4h ili 5h), kada počinju vožnje dnevnih linija. Noćni prijevoz ne saobraća često, pa vam zato savjetujemo da prethodno provjerite noćni red vožnje Beograd.
Treba napomenuti da nemaju sve dnevne linije svoju noćnu zamjenu i da uglavnom u sitne sate saobraćaju noćni autobusi. Autobuske karte za noćni prevoz se plaćaju u samom vozilu, i one nisu dio bus plus sistema, već vam se nakon plaćanja izdaje papirna karta koja važi za jednu vožnju.
Taxi Beograd – najskuplji vid javnog prevoza
Oni koji žele komfor tokom vožnje, mogu da koriste usluge taksi službe u Beogradu, ali kao i u drugim gradovima, korišćenje taksi usluga, košta mnogo više nego vožnja javnim gradskim prijevozom.
Postoje brojne taksi službe u Beogradu, i one su dostupne svuda na ulici, a možete ih i putem telefona kontaktirati. Osim toga, postoje brojna taksi parkirališta, a najviše ih ima u centru grada, a najpoznatije je ono koje se nalazi na samom ulazu u Knez Mihailovu ulicu.
Kada je u pitanju taksi , Beograd je prilično skup u odnosu na taksi službe u drugim gradovima. Tarifna usluga u taksi vozilu podrazumeva startnu cijenu za vožnju koja u zavisnosti od doba dana može biti viša ili niža, a svakako je noćna tarifa skuplja.
Detaljnu mapu svih turističkih atrakcija u Beogradu, možete pogledati ovdje
SELECT wp_posts.*, 1 rooms_available, 0 rooms_booked , IFNULL((SELECT price_meta2.meta_value + 0 FROM wp_postmeta price_meta2 WHERE price_meta2.post_id=wp_posts.ID AND price_meta2.meta_key='_accommodation_min_price:2024-04-19:2026-04-19' LIMIT 1), 0) accommodation_price , IFNULL((SELECT price_meta3.meta_value + 0 FROM wp_postmeta price_meta3 WHERE price_meta3.post_id=wp_posts.ID AND price_meta3.meta_key='accommodation_static_from_price' LIMIT 1), 0) accommodation_static_price
FROM wp_posts INNER JOIN wp_postmeta ON ( wp_posts.ID = wp_postmeta.post_id )
WHERE 1=1 AND (
( wp_postmeta.meta_key = 'accommodation_location_post_id' AND wp_postmeta.meta_value IN ('224') )
) AND wp_posts.post_type = 'accommodation' AND ((wp_posts.post_status = 'publish'))
GROUP BY wp_posts.ID HAVING 1=1
ORDER BY RAND()
Nažalost, smještaj nije pronađen.
Nažalost, tura nije pronađena.
Gastronomija
Karađorđeva šnicla
Karađorđeva šnicla je jedan od najpoznatijih srpskih specijaliteta, koji se sastoji iz prženog rolovanog telećeg ili svinjskog mesa punjenog kajmakom, prethodno uvaljanog u izmućena jaja i prezle.
Obično se servira sa tartar sosom, limunom, barenom boranijom i pomfritom. Ova šnicla je dobila naziv po Karađorđu, a njen autor je poznati kuhar Milovan - Mića Stojanović, koji ju je izumeo 1959. godine.
Ova šnicla se ponekad šaljivo naziva djevojačkim snom, usled falusoidnog oblika.
Sarma
Sarma je riječ turskog porijekla i u najdoslovnijem prevodu odnosi se na - nešto zavijeno.
Naziv jednog od omiljenih jela na srpskim trpezama, vezan je za glagol „sarmak”, što u prijevodu znači zaviti, umotati.
- Japrak sarma je u turskom kulinarskom nasleđu neki sadržaj, najčešće pirinač sa dodacima drugog povrća, ređe pirinač sa mesom ili samo meso umotano u list vinove loze.
Turci ovo jelo češće nazivaju japrak dolmasi, ili jednostavno dolma, što bi značilo popunjeni list vinove loze. Takođe, u turskoj gastronomiji često se srećemo sa pojmom dolma, koji u pravilu ukazuje na punjeno povrće - luk, papriku, paradajz...
Kada je u pitanju autentičnost ovog jela, srpska kuhinja je sarmu poprilično modifikovala.
Od tog turskog uticaja ostalo je ime i činjenica da određeni sadržaj uvijamo u list, ali u slučaju Srbije u pitanju je list kiselog kupusa, koji nam dolazi iz centralne Evrope.
Kao što je to dobro poznato, srpska sarma je najbolja ako se sprema od mješanog mljevenog mesa, koje dominira nad drugim sastojkom fila, odnosno pirinčem.
- Srbi koriste svinjetinu u sarmi da bi dobila svoj karakterističan ukus, dodaju suho meso, slaninu, a ponekad i zapršku.
Pljeskavica
U suštini, u pitanju je hamburger, ali u Beogradu burgere prave nešto drugačije od ostatka svijeta. U Beogradu se to zove pljeskavica, a zemička u kojoj se služi nije tipična zemička, već tanka veknica hljeba, koju zovu lepinja.
Kad poručite svoju pljeskavicu, ponudiće vas da izaberete začine i dodatke po svojoj želji (uglavnom je izbor veoma širok). Najpopularniji, jeste urnebes.
Svi ga obožavaju, ali nerijetko izbegavaju zbog prisustva bijelog luka.
U pitanju je ruralno, seosko jelo. Čistunci će reći da se dobra, prava pljeskavica služi isključivo s kupusom ili kajmakom. Mladi, stari, bogataši, siromasi, hipsteri... Svi stoje u istom redu za pljeskavicu.
U pitanju je obično jelo, nimalo soisticiranog ukusa, jakog ukusa i puno sokova. Najčešće, pljeskavica se pravi od mješavine goveđeg i svinjskog mljevenog mesa, ali jako je važan njihov odnos, kao i količina masnoća – jer nema svaka pljeskavica tako dobar ukus, kakav bi trebalo.
Salate i prelivi predstavljaju važnu ulogu u ukusu.
A neka od kombinacija je : rendani kupus, paradajz, pavlaka, urnebes i još malo tucane ljute paprike, ali mogućnosti beskrajne. Postoje mjesta u kojima možete da dodate čak i rusku salatu – mešavinu barenog povrća, barene šunke i majoneza.
U gurmanskoj pljeskavici su zajedno s mesom pomešani crni luk, beli luk i tucana ljuta paprika, a ponekad su tu i kockice sira. No, može to još i bolje: postoji punjena pljeskavica sa parčićima sira i slaninom i/ili šunkom u sredini.
Tucana ljuta paprika, odnosno paprika u obliku pahuljica, uzgaja se uglavnom na jugu Srbije. Leskovac je na glasu kao kraj u kojoj se ove papričice uzgajaju, a svake godine održava se Roštiljijada, festival na kojem možete pojesti najbolju pljeskavicu u čitavom regionu.
Čekajući u redu za pljeskavicu predstavlja najbolji način da zaista upoznate Beograd i ljude koji žive u njemu.
Burek
U Beogradu se riječ burek odnosi na specijalnu pitu od kora.
Kore se prave razvlačenjem od tijesta koje se sastoji od brašna, vode i soli. Pojedini majstori ih razvlače bacanjem u vazduh, slično majstorima za picu. Ovo ima za cilj obogaćivanje tijesta vazduhom, što navodno daje bolji ukus. Tradicionalni burek se pravi prazan, sa sirom ili dinstanim mljevenim mesom i jabukama u zimskoj odnosno višanjama u ljetnjoj sezoni.
Burek se seče i prodaje na meru. Tradicionalno, tepsija bureka je imala oko dva kilograma, ali se danas burek izrađuje u manjim tepsijama težine oko jednog kilograma i uglavnom se prodaje na četvrti, što ubrzava prodaju.
Leskovački roštilj
Leskovački roštilj predstavlja skup pečenih jela karakterističnih po ljutom ukusu, pretežno sačinjenih od mesa.
Leskovački roštilj bazira se isključivo na crvenom junećem mesu. Roštiljsko meso se peče dobro usoljeno. Leskovačka kuhinja pripada kuhinjama sa najvećim učešćem povrća u vidu velikog broja različitih vitaminskih salata.
Začini koji se koriste su biljnog porijekla, takođe puni minerala i vitamina. Masnoće životinjskog porekla su zastupljene u minimalnim količinama, a ulje se koristi isključivo u sirovom stanju. Ljuti dodaci su neobavezni. Leskovački kulinarski specijaliteti se pripremaju na otvorenoj vatri, na ćumuru, što im obezbeđuje izuzetan ukus i sočnost.
Detaljnu mapu svih turističkih atrakcija u Beogradu, možete pogledati ovdje
Detaljnu mapu svih turističkih atrakcija u Beogradu, možete pogledati ovdje
Parking
Kako funkcioniše parking u Beogradu?
Parking u Beogradu funkcioniše po sistemu zoniranja i on predstavlja najveći problem kada je prevoz u pitanju, pa zato ako putujete kroz centar grad automobilom, treba da budete pripremljeni na to da ćete vjerovatno dugo tražiti parking mjesto. Saobraćajna gužva u Beogradu doprinela je tome da oni koji žive u centru grada nerijetko satima kruže tražeći parking mjesto u blizini svog doma.
U Beogradu postoje tri parking zone, a u zavisnosti od toga u kojoj zoni se nalazite, postoji propisano zadržavanje na parking mestu jedna, dva ili tri sata u zavisnosti od prve, druge ili treće zone. Osim toga, postoje parking garaže u Beogradu, koje naplaćuju zadržavanje po satu. Kako se udaljavate od centra grada ka ostalim naseljima, tako je jednostavnije pronaći besplatan parking u Beogradu.
Takođe, još jedna stvar u vezi sa parkingom koja zanima one koje dođu u posjetu glavnom gradu jeste kako platiti parking u Beogradu. To se uglavnom obavlja putem SMS poruke, a u poslednje vrijeme sa razvojem tehnologije, postoje i aplikacije putem koji se vrši plaćanje.
Detaljnu mapu svih turističkih atrakcija u Beogradu, možete pogledati ovdje
Aerodrom Nikola Tesla Beograd (ranije poznat kao aerodrom Beograd ili aerodrom Surčin) najveći je aerodrom u Srbiji i važno čvorište saobraćajne mreže Beograda.
Aerodrom u čast Nikole Tesle od 2006. nosi današnje ime. Aerodrom se nalazi 18 km zapadno od centra Beograda.
Aerodrom Nikola Tesla je matično čvorište avio-kompanije Er Srbija, nacionalnog avio-prijevoznika Republike Srbije. Aerodrom je avio-čvorište niskotarifne avio-kompanije Viz er, avio-taksi kompanije Er Pink, Princ avijacija, Infiniti avijacija i Igl ekspres.
Međunarodna kompanija „Vinci Airports” je koncesijom preuzela rukovođenje Aerodromom Nikola Tesla od 2018. godine.
Najbliže naselje aerodromu je Surčin, po čemu je i dobio kolokvijalan naziv. Nadmorska visina aerodroma je 102 metra.
Kako doći
Minibus linija A1
Putanja: Aerodrom - Trg Slavija (Ulica kralja Milutina) - Aerodrom
Cijena karte - 300 dinara (u autobusu)
Okvirno vrijeme putovanja - 30 minuta
GSP linija 72
Putanja: Aerodrom - Zeleni venac
Cijena karte - 89 dinara (na kiosku), 150 dinara (u autobusu)
Okvirno vrijeme putovanja - 30-40 minuta
GSP linija 607
Putanja: Surčin - Novi Beograd
Cijena karte - 89 dinara (na kiosku), 150 dinara (u autobusu)
Okvirno vrijeme putovanja - 30 minuta
Parking
Na aerodromu se nalaze tri parking-prostora namijenjena putnicima, dva otvorena i jedan natkriven.
P1 ‒ parkiralište koje se nalazi na otvorenom prostoru, preko puta aerodromske zgrade, ima 478 parking-mjesta, od kojih su 3 rezervisana za vozila osoba sa invaliditetom, a radi svakog dana 24 časa.
Cijena parkiranja: 100 dinara po započetom satu.
P7 ‒ parking udaljen 300 metara od aerodromske zgrade i nalazi se preko puta Robno-carinskog magacina. Ima 196 parking-mjesta, a radi svakog dana 24 časa.
Cijena parkiranja: 800 dinara na dan
Garaža: natkriveni parking-prostor udaljen od aerodromske zgrade oko 150 metara, ima 514 parking-mjesta, od kojih su 3 rezervisana za vozila osoba sa invaliditetom. Garaža radi svakog dana 24 časa.
Cijena parkiranja:
100 dinara po započetom satu
1.000 dinara za dnevno jednokratno parkiranje.
Pravo na dnevno parkiranje korisnik stiče nakon neprekidnog parkiranja vozila u trajanju od 10 sati.
Informacije i rezervacije (Srbija, CG, HR, SLO, BiH, MK polasci i dolasci), tel. 2636-299
Informacije i rezervacije (međunarodni polasci i dolasci bez CG, HR, SLO, BiH, MK), tel. 2627-146, 6658-759
Beograd je povezan redovnim međugradskim autobuskim linijama sa svim većim mestima u Srbiji i Crnoj Gori, a u toku letnje i zimske turističke sezone i vanrednim linijama.
Dobra je povezanost i sa gradovima u Republici Srpskoj i Makedoniji. Međunarodne autobuske linije ka Zapadnoj Evropi uglavnom su koncentrisane na Nemačku i Austriju, odakle je moguće presedanje za sve ostale destinacije.
Kako doći
Gradski prevoz
Linija 2: Pristanište - Vukov spomenik - Pristanište
Linija 7: Ustanička - Blok 45
Linija 9: Banjica - Blok 45
Linija 13: Blok 45 - Banovo brdo
Linija 78: Banjica 2 - Zemun (Novi grad)
Linija 83: Crveni krst - Zemun (Bačka)
Linija E1: Ustanička - Blok 45
Linija 46: Glavna železnička stanica - Mirijevo
Linija 51: Glavna železnička stanica - Bele vode
Linija 91: Glavna železnička stanica - Ostružnica (Novo naselje)
Linija 92: Glavna železnička stanica - Ostružnica (Karaula)
Linija 511: Glavna železnička stanica - Sremčica
Linija 551: Glavna železnička stanica - Velika Moštanica
Kol centar (za pozive iz Srbije): 0800-334-334 (besplatan poziv).
SP "Lasta" pored prigradskog, prevozi putnike i u međugradskom saobraćaju na redovnim linijama u Srbiji i Crnoj Gori i Republici Srpskoj i u međunarodnom saobraćaju, kao deo organizacije EUROLINES.
Spisak Lastinih autobuskih stanica možete pogledati ovde.
Detaljnu mapu svih turističkih atrakcija u Beogradu, možete pogledati ovdje
Video
Detaljnu mapu svih turističkih atrakcija u Beogradu, možete pogledati ovdje