Sveti Juraj je najveće ostrvo u vrsarskom arhipelagu i čini prirodni zaklon vrsarskog pristaništa i ovdašnje suvremene marine. Ima površinu 112.408 m2, a obalna crta duga je 1733 m.
Obala pred Vrsarom smatra se najrazvijenijim dijelom istarske obale.
Ostrvo je dobio naziv po titularu crkve koja se na njemu nalazi, a danas predstavlja idealno jednodnevno izletničko odredište za stanovnike Vrsara i njihove goste.
Obala pred Vrsarom, zajedno s Brijunskim ostrvima, smatra se najrazvijenijim dijelom istarske obale. Sveti Juraj je najveće ostrvo u vrsarskom arhipelagu, ima površinu 112.408 m2, a obalna crta duga je 1733 m. Riječ je o ostrvu tik uz obalu koji se primjereno odražava i uređuje, što ga čini idealnim jednodnevnim izletničkim odredištem. Tijekom povijesti njime je upravljala bratovština svetoga Jurja. Ostrvo netaknutošću, ranosrednjovjekovnom kamenom crkvicom, starim kamenolomom, plažama i vegetacijom s dominantnim hrastom crnikom (lat. Quercus ilex) te ponešto borova čini opuštajući i u prirodu uklopljen ambijent za dokolicu.
Ostrvo se primjereno odražava, na njemu postoji nekoliko pješačkih staza koje ga premrežavaju i omogućuju dokonu posjetitelju posjećivanje svih njegovih dijelova. Na ostrvu je dopušteno boraviti danju, a s njegove istočne strane, ispod crkve svetog Jurja, nalazi se prigodno malo sidrište odakle se može stupiti na ostrvo. Mnogi posjetitelji rado će preplivati kratku razdaljinu između kopna i ostrva te si priuštiti jedinstvenu – pomalo drugačiju – vizuru vrsarskoga staroga grada, pristaništa i marine.
Mnogi posjetitelji rado će preplivati kratku razdaljinu između kopna i ostrva.
Na ostrvu su tijekom povijesti bili prisutni kunići i divljač, ali je njihov lov bio zabranjen, o čemu svjedoče i vrsarske pravne odredbe: Također, svakome je zabranjeno, neovisno o tome kakva je stupnja i stanja, otići na otok Sveti Juraj te hvatati i mamiti kuniće i drugu divljač, pod prijetnjom kazne za one koji čine protivno od 25 lira za svakog i za svaki put, i ostaloga prema prosudbi.
Na ostrvu Sveti Juraj, u blizini kamenoloma na njegovu vrhu sa zapadne strane, nalazi se prastari izvor vode koji je nekoć bio uređen (kaptiran, a) prema kojemu je možda Vrsar dobio naziv (lat. Ursaria).
You must be logged in to post a comment.