office@kofer.info 00387 (0)61/52-61-52

Nacionalni park Kornati

Kornati ili Kornatsko otočje su otočje koje se nalazi u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika i južno od Zadra, unutar Šibensko-kninske županije.

Ovo je jedini nacionalni park čija je zemlja u potpunosti u privatnom vlasništvu.

1980. godine veći dio Kornatskog otočja proglašen je nacionalnim parkom Kornati. Ukupna površina parka je oko 220 km2, a sastoji se od 89 ostrva, malih ostrva i hridi. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav.

Kornat, s površinom od 32,44 km2,[2] najveći je otok u ovom otočju i zauzima dvije trećine Nacionalnog parka. Otok je dug 25,2 km, a širok je do 2,5 km.

Otočje nema stalnih naselja. Na ostrvu Sestrica Vela nalazi se svjetionik (26 m).

Proteže se u dužini oko 35 km i širini oko 13 km, između Dugog otoka na sjeverozapadu i ostrva Žirja na jugoistoku, te ostrva Pašmana, Vrgade i Murtera na sjeveru i sjeveroistoku.

Prosječna površina kornatskog ostrva iznosi tek 0,47 km2, ali treba znati da samo na ostrvo Kornat (32,5 km2) i otok Žut (14,8 km2) otpada 70 % ukupne kopnene površine. Dodamo li tome jos Piškeru, Levrnaku, Lavsu i Situ, tada na navedena ostrva otpada čak 88 % od ukupne kopnene površine Kornatskog arhipelaga.

Tek 9 ostrva veće je od 1 km2, dok ih je 76 manje od 1 ha.

Arhipelag je podjeljeno u dvije skupine: Donje Kornate i Gornje  Kornate. Donje Kornate čine ostrva Sit i Žut i ostrva oko njih, a Gornje Kornate ostrvo Kornat i obližnji otoci.

Jedna od najupečatljivijih prirodnih pojava na Kornatima su klifovi na nizu ostrva Donjih Kornata, koji gledaju prema otvorenom moru. Klifovi se od davnina nazivaju krunama (kruna-corona) pa odatle vjerojatno potiče i ime Kornati. Najviši kornatski klifovi su na ostrvu Klobučaru (80 metara), na Mani (65 metara), Rašipu velom (64 metra) itd. Podmorski nastavci tih klisura dosežu i do 100 metara dubine.

Pored klifova i najrazličitijih oblika pojedinih ostrva od zanimljivosti se ističu i tjesnaci Mala i Vela Proversa, koji se nalaze izmedju Kornata, Katine i Dugog Otoka. Mala Proversa je ustvari plićak prokopan za plovidbu još u rimsko doba o ćemu svjedoče i arheoloski nalazi na tom mjestu (ostaci zgrade i vivarija-bazena za ribu iz 1. vijeka n.e.).
Specifična pojava je i Vela ploča ili Magazinova škrila, 9100m2 velika, glatka i gola ploha vapnenca, podno Metline (237 m) najvišeg vrha na Kornatu.
Na kornatska se ostrva povremeno dolazilo i odlazilo. Na oostrvima je oko 300 kuća. U cijelini, Kornati su privatni posjed. Devedeset posto vlasnika žitelji su ostrva Murtera. Ti su dalmatinski težaci krajem 19. vijeka od vlastele otkupili ostrva i posjede ogradili suhozidima.
Krstareći prvi puta Kornatima svakom čovjeku, nautičaru ili izletniku odmah upadaju u oči stotine metara dugi tzv. suhozidi, izgrađeni žuljavim rukama i po buri i po ljetnoj žezi, ti zidovi su građeni da bi sačuvali  posjed i zaštitili svoj "pašnjak" te spriječili prelazak ovaca iz jednog posjeda na drugi.
Suhozidi su spomenici nevjerojatnoj ljudskoj radišnosti, umijeću i strpljivosti. Često se protežu od obale do obale. Samo je na ostrvu Kornatu oko 260 kilometara suhozida, a na cijeloj površini Nacionalnog parka impresivnih 330 kilometara.
Posebno je to impresivna slika iz vazduha, ali i doći do suhozida, položiti ruku na graditeljstvo koje je nastalo isključivo ljudskom rukom, izaziva duboko poštovanje prema mukotrpnom suživotu čovjeka i kamenjara.
Danas Kornati nisu stalno naseljeni, ali težačke i ribarske kućice, razasute po  pitomim, dobro zaštićenim uvalama Žuta, Site, Kornata i pripadajućih ostrva, odaju prisustvo njihovih vlasnika. Danas su ti porti, pretvoreni u restorane i smještajne objekte namijenjene "robinzonskom" turizmu, postali omiljena odredišta nautičara i turista.
Kornati predstavljaju pravi raj za nautičare, ronioce i sve one koji znaju uživati u osami netaknute i veličanstvene prirode.
Unutar Nacionalnog parka Kornati, postoji preko 20 restorana i konoba koji nude kvalitetnu domaću hranu, morske specijalitete i kornatsku janjetinu. Tu je i služba nadzora i kontrole ponašanja posjetilaca, informativni i receptivni punktovi.
Posjetiocima je dozvoljeno kretanje unutar cijelog parka, osim područja oko ostrva Purare i hridi Male Purare i Volića koje je proglašeno zonom posebne zaštite. Posjetioci Nacionalnog parka "Kornati" uvijek moraju uvažavati i poštovati činjenicu da su sva kornatska ostrva, osim što su zaštićeni kao prirodna baština, privatno vlasništvo.
Vrulje je uvala na ostrvu Kornatu koja se još i naziva kornatskom metropolom jer broji čak šezdesetak kuća čiji vlasnici tu dolaze za vrijeme branja maslina.
Na području Nacionalnog parka "Kornati" postoji osam uređenih i označenih planinarskih staza koje vode do vidikovaca s kojih je moguće vidjeti Kornate u cijelosti ili neke od njihovih najljepših dijelova. Te staze označene su i osmišljene pod zajedničkim imenom - Planinarski put Kornati.

Kornati u brojkama

Broj ostrva: 152
Nacionalni park: 89 otoka
Donji Kornati: Sit i Žut i otoci oko njih
Gornji Kornati: Kornat i otoci oko njega
Površina kopna: 69 km2
Površina mora: 300 km2
Naselja: nisu trajno naseljeni

Ostrva :

Kornat
Kornat je najveći, najviši, najduže i najpoznatije oostrvo kornatskog otočja, a ujedno i najveće hrvatsko ostrvo na kome nema stalnih naselja. Njegova je jugozapadna strana izrazito razvedena. Najpoznatije uvale na ostrvu su Opat, Kravljačica, Vruje, Strižnja i Lučica.

Žut
Žut je drugo ostrvo po veličini u kornatskom arhipelagu. Nalazi se uz ostrvo Kornat od kojeg ga djeli Žutski kanal. Poznat je po maslinicima i kvalitetnom ulju. Neke od najpoznatijih uvala su Bizikovica, Golubovac, Pinizel, Sabuni, Dragišina, Žešnja itd. Na otoku se nalazi i ACI marina.

Sit
Sit je jedan od slabije poznatih velikih kornatskih ostrva. Pitomijeg je krajolika od donjih kornatskih ostrva. Najpoznatije uvale su Dulukina, Šumica, Ćitapićeva, Đunđurina.

Ulaznice

Svaki posjetilac nacionalnog parka Kornati treba sa sobom imati valjanu ulaznicu za svaki dan boravka u parku.

Ulaznice kupljene izvan područja parka te online putem jeftinije su nego na samom ulazu u park.

Svakako, isplati se kupiti ulaznice za park unaprijed s obzirom na to da su ulaznice gotovo duplo skuplje u parku.

Ulaznice za Nacionalni park Kornati mogu se kupiti na nekoliko mjesta:

  • U pojedinim uredima u Murteru
  • Na stranicama Parkova Hrvatske
  • Na pultovima u području nacionalnog parka

Svi oni koji su posebno zainteresirani za jedrenje, na raspolaganju su dva ulaza za brodove:

  • Luka Žakan na ostrvu Ravni Žakan, smještenom na jugoistočnom dijelu parka
  • Uvala Vruje na ostrvu Kornat, smještenoj u sjeverozapadnom dijelu parka

Ovdje možete kupiti ulaznice za brodove, suvenire i dozvole za rekreativni ribolov i ronjenje.