Mjesta
Babine kuće
Babine Kuće (izvorno Zababinon kućon) je naselje posebnog ugođaja na samoj obali Velikog jezera. Osnovano je sredinom 20. vijeka.
Zbog jedinstvenog pogleda na malo ostrvo sv. Marije i Veliko jezero, te gostoljubljivih domaćina izuzetnog kulinarskog umijeća brojni strani i domaći gosti uvijek se ponovno vraćaju da svoj odmor provedu na samom izvoru ljepote ostrva Mljeta.
Nasuprot Babinih Kuća nalazi se zaseok Njivice.
U nedaleku Pristaništu su pošta, trgovina i Uprava Nacionalnog parka “Mljet”.
Babino Polje
Babino Polje je najveće, najduže i jedno od najstarijih naselja na ostrvu, a nalazi se na središnjem dijelu otoka. Selo se nalazi podno brda Velikog i Malog grada i čine ga tri zaseoka: Zadublje, Srčenovići i Zabriježe. Dugo je oko 4 kilometra. Ispod sela je prostrano i plodno Babino polje, po kojemu je selo i dobilo ime.
U neposrednoj blizini nalazi se i Odisejeva špilja te Uvala Sutmiholjska sa plažom.
To je središnje i još uvijek najviše ostrvsko mjesto u kojemu je za vrijeme Dubrovačke Republike stanovao mljetski knez i zasjedala ostrvska univerzija.
Znamenitosti naselja su:
Sotnica – sudsko-upravna i gospodarska zgrada koju su izgradili benediktinci kako bi u njoj pohranjivali prihode sa svojih posjeda u Babinom Polju, a u njoj su obnašali sudbenu vlast sve dok ostrvom nije zavladala Dubrovačka Republika.
Knežev dvor – renesansna stambena zgrada, koju je dala izgraditi Dubrovačka Republika.
Crkve: crkva sv. Andrije, crkva sv.Mihovila, crkva sv. Ivana, crkva sv. Spasa, crkva sv. Đurđa, crkva sv. Vlaha, crkva sv. Pavla, crkva sv. Josipa.
Kapelice: kapela Gospe od milosrđa (Gospa od Brijega)
Spomenici: spomenik poginulim borcima NOB-a, spomenik kralju Tomislavu.
Crkva Sv. Vlaha iz XV vijeka i Knežev dvor (Palac) iz XVI vijeka centralno su mjesto ostrva uz obrambene kule koje su štitile prilazne putove mjestu.
Nedaleko od naselja nalaze se spilje Ostaševica,Movrica i Odisejeva špilja, te najdublja jama na ostrvu (Jama međugrađen, 102m).
Blato
Nalazi se u središnjem dijelu ostrva uz prostrano polje i blatinu po kojoj i dobiva ime. Blatsko polje je pogodno za uzgoj vinograda pa je selo oduvijek poznato po vinogradarstvu i dobrom vinu.
U selu je crkva sv. Petra i Pavla iz 14.vi. U Blatu se slavi sv. Petar i Pavao 29.06. svake godine svetom misom u istoimenoj crkvi.
Prema sjevernoj strani vodi i asfaltirana cesta koja završava u malom mjestu Kozarica u kome je stara luka za privez brodica i pristajanje broda. Iz Blata cesta vodi na glavnu cestu te najbliže selo Ropu kamo se može ići i pješke, a ti putevi vode i do Kozarice i Babinog polja te posebno za NP “Mljet”. Selo ima dobro sačuvanu staru arhitekturu i broji oko 40 stalnih stanovnika.
Goveđari
Goveđari je selo nastalo potkraj XVIII. vijeka.
Selo je cestom povezano s Pomenom, Polačama i Velikim Jezerom. U blizini je sela crkva sv. Nikole, sagrađena početkom XX. vijeka zajedno sa Župnim uredom.
Rimokatolička župa Goveđari ustanovljena je 1897. godine, a obuhvaća naselja: Goveđari, Polače, Babine Kuće, Njivice, Soline i Pomenu.
Goveđari su jedino mjesto u Nacionalnom parku koje nije na moru.
Korita
Korita nastaju u 15.vi. nakon seobe iz Žare i nakon pustošenja Okuklja.
Ime je dobilo po prirodnim kamenim udubljenjima u kojih se punila voda. Zbog geografskog položaja iz Korita se nadzirao akvatorij Mljetskog kanala ali i pučine.
U sredini sela nalazi se kula koja je služila za odbranu od čestih napada gusara. Tijekom 17. i 18. vi cvate ribarstvo pa se stanovnici Korita bogate ulovom i prodajom usoljene ribe, posebno srdela.
Za to se vrijeme doseljavaju plemćake porodice iz Dubrovnika, Stona i drugih krajeva, pa Korita poprimaju osobine urbanog središta. Naglim nestankom srdele krajem 18.st. Korita počinju siromašiti, odseljavaju se mnoge porodice, a mnogi umiru naglom pojavom kuge u istom vi.
Kozarica
Kozarica, nekadašnja blatska luka je ribarsko i turističko naselje koje osnivaju Blaćani 1926. godine.
Stotinjak metara istočno od luke je Slatina koju je vrijedni poljoprivrednik Marin Radulj meliorirao i pretvorio u plodni voćnak i povrtnjak.
U Kozarici se nalazi i plaža.
Maranovići
Maranovići su jedno od najstarijih naselja na ostrvu Mljetu. Ime su dobili po Ratku Maranoviću, veleposjedniku. Bogato Maransko polje i veliki prostrani maslinici doprinjeli su razvoju ovog mjesto koje je svojedobno imalo svoju župu i suce.
Župna crkva sv. Antuna sagrađena je na mjestu stare gotičke crkve sv. Antuna koja se spominje uz bratovštinu u Maranovićima početkom XVII. vijeka.
Njivice
Njivice su utemeljene 1934. godine kao privatni hotel obitelji Stražičić koja se doselila iz Goveđara. Kao takve predstavljaju početak bavljenja pansionskim turizmom i turizmom uopće na otoku Mljetu.
Vrlo brzo nakon završetka izgradnje hotel Jezero je postao stjecište gostiju iz svih krajeva svijeta željnih odmora u čistoj i netaknutoj prirodi. Bio je poznat naširoko po morskim specijalitetima, domaćoj atmosferi i nezaboravnom krajoliku u kome je smješten.
Okuklje
Okuklje nastaje za vrijeme vladavine Dubrovačke Republike kada se na moru uspostavlja relativna sigurnost od gusarskih napada i kada dio stanovnika iz Vrhmljeća silazi na more. U dokumentima iz 1414. godine spominju se Luka i Stjepan, braća iz Okuklja.
U vrijeme mira od gusarskih napada, Okuklje se razvija u luku iz koje su trgovci svakodnevno isplovljavali u Dubrovnik, prodavajući svoje vino, ribu i drva.
Okuklje su Maranska luka do koje se dolazi cestom koja je u skladu sa imenom, puna okuka-krivina. Danas je mjesto česta meta nautičara, a u prošlosti je bio meta gusara i hajduka koji su nekoliko puta palili mjesto i natjerali stanovnike ponovno u bijeg u unutrašnjost otoka. U Okuljama se nalazi i crkva sv. Nikole iz 16. vi.
Polače
Polače su jedno od najstarijih naselja na Mljetu. Ime su dobile po rimskoj palači, koja je poslužila kao začetak stvaranja naselja. U 3. vijeku rimljani su sagradili ljetnikovac u zaljevu, koji je bio potpuno zaštićen od udara bilo kojih vjetrova, ali su za odabir lokacije za gradnju palače bili presudni blizina i izvor pitke vode, koji još uvijek postoji u mjestu.
U Polače svakodnevno uplovljava putnički katamaran iz smjera Dubrovnika, a u ljetnim mjesecima i iz smijera Lastova i Korčule.
Pomena
Na području današnje Pomene nađeni su ostaci nekadašnje rimske vile, što pokazuje da je ta mala uvala, zaštićena četirima ostrva, bila naseljavana još i u antičko vrijeme. Vjerojatno je služila kao usputna lučica brodovima, koji su išli u smjeru Korčule jer je i danas Korčuli to najbliža Mljetska luka.
Usprkos antičkoj naseobini, za razliku od susjednog naselja Polače, temelje današnjem naselju nisu dali Rimljani, već ribari iz Goveđara, koji su u Pomeni napravili malene magazine u koje su pohranjivali svoj ribarski alat i mreže.
Prvi stalni stanovnici dolaze iz Goveđara, osnivaju ribarsku zadrugu u mjestu, ali je svoj najveći razvoj Pomena doživjela izgradnjom hotela Odisej. Zbog hotela, u mjestu se grade nove kuće te Pomena danas, zbog blizine Velikog i Malog jezera, turistički najjače mljetsko naselje.
Pristanište
Pristanište je zaseok na obali Velikog Jezera u kome je smještena uprava Javne ustanove Nacionalni park "Mljet". Također ima poštanski ured s mjenjačnicom.
To je mjesto polaska brodica nacionalnog parka u turističkom obilasku jezera i Ostrva sv. Marije.
Prožura
Prožura nastaje u srednjem vijeku. Za vrijeme Dubrovačke Republike bilo je to mjesto za odmor dubrovačkih plemića.
Prožura ima i svoju luku, Prožurska luka, te Prožursku blatinu koja se stoljećima koristila za lov jegulja.
Prožurska Luka
Prožurska luka je staro ribarsko naselje Prožure. Tu su se prije gradile i popravljale otočne gajete i barke. Zbog izuzetnih maritimnih svojstava rado je posjećuju vlasnici jahti i drugih plovila.
Stanovnici Prožure i Prožurske Luke su se ranije bavili poljoprivredom, ribarstvom (zbog neposredne blizine Prožurske blatine, stanovnici su se ranije bavili i izlovom jegulja) i izvozom svojh dobara u Dubrovnik. Danas ova dva naselja svoje gospodarstvo temelje na ribarstvu, ugostiteljstvu i turizmu.
U Prožurskoj luci se nalazi i plaža.
Ropa
Ropa se nalazi u blizini plodnog Dugog polja i uvale Rope. Stanovnici se bave vinogradarstvom i stočarstvom. Tu je lijepi autokamp pod krošnjama starih maslina. Selo je osnovano prije nešto više od 200 godina naseljavanjem nekoliko obitelji iz Babina Polja. U Ropi se nalazi crkva sv. Antuna iz 1925.
Zanimljivo je da je uvala Ropa prirodno stanište Sredozemne medvjednice (Monachus Monachus), jedno od rijetkih preostalih na čitavom Sredozemlju!
Saplunara
Zaljev Saplunare predstavlja jedno od najvećih preostalih staništa obalnih pijesaka u Hrvatskoj. Upravljen je prema otvorenom moru jugozapada, dugačak je oko 1 km, a u središnjem, najužem dijelu širok je 350 m.
Pješčane plaže Saplunare dijele se na Veliku i Malu Saplunaru. Nedaleko Saplunare nalazi se uvala Blace(Limuni) s prekrasnom također pješčanom plažom, gotovo zatvorenog prolaza prema otvorenom moru koja izgledom podsjeća na lagunu.
Soline
Historija Solina je čvrsto povezana s benediktinskim redom koji je vijekovima djelovao iz svoje opatije na Ostrvu sv. Marije u Velikom Jezeru.
Opati su vezu s otvorenim morem imali kroz kanal Soline, koji je s morske strane bio označen benediktinskim kamenim križem, a s jezerske strane je bio omeđen kamenim mostom (Veliki Most) i mlinom za žito kojeg je pogonila morska struja.
U blizini Solina na morskoj obali prirodnim putem nastaje sol, i ta se sol za vrijeme Benediktinaca i nakon njih prikupljala i skladištila u Solinama pa je tako i nastao naziv Soline.
Mjesto Soline je osnovala porodica Petra Sršena 1825. godine. Stanovnici se od tada pretežno bave ribarstvom i poljoprivredom, a u novije doba i turizmom.
Harmonija u kojoj čovjek ovdje kroz stoljeća živi s prirodom privlači ljude iz svih krajeva svijeta.
Sobra
Sobra je stara ribarska luka Babinopoljaca koja se počela naseljavati između dva svjetska rata, a danas je turističko mjesto.
Sobra ima svoju luku (Zaglavac) 3 km udaljenu od samog mjesta i to je pomorsko – prometno središte cijelog ostrva.
U Zaglavac svakodnevno stiže putnički katamaran iz Dubrovnika, trajekt s kopna (iz luke Prapratno), te dva do tri puta tjedno brodovi iz Rijeke i Splita prema Dubrovniku. Odavde autobusi putnike i turiste voze po svim otočnim naseljima.
U Sobri je Lučka ispostava i trgovina i tri restorana te početak planinarske obilaznice duge 43 km, te stara austrijska ceste duga oko 1 km sa vidikovcem prema Blatini koja vodi do predjela Žukovac.
Naselje ima svoj vodovod koji se opskrbljuje vodom iz izvora u susjednoj Blatini .
Tatinica
U zaseoku Tatinica prvi objekt je sagradila država Austrougarska i u njoj je stanovao lugar koji je nadzirao tada prirodni rezervat, sadašnji nacionalni park.
U toj zaštićenoj uvali na ulazu u luku Polače sad živi obitelja Matana.
