Mali Lošinj

Mali Lošinj najveće je naselje na ostrvu, smješten je s južne strane lošinjskog zaljeva te je zahvaljujući tom položaju postao značajno pomorsko i trgovačko, a danas i turističko središte. Smješten je u uvali Augusta, najvećoj zatvorenoj uvali ovih ostrva. Sa preko 8.000 stanovnika, danas je Mali Lošinj najveći ostrvski grad na Jadranu.

Grad Mali Lošinj administrativno je središte zapadnog dijela Kvarnera ukupne površine 223 km², a obuhvaća južni dio ostrva Cresa, od zaljeva Koromačno i Ustrina, te ostrvo Lošinj i skupinu manjih ostrva: Unije, Ilovik, Susak, Male Srakane, Vele Srakane i niz nenaseljenih ostrva.

Mali Lošinj je priobalno naselje, smješteno u dnu uvale, tačnije luke Mali Lošinj. Okrenut je moru sa sjeverozapadne strane. Za nautički turizam vrlo važna luka jer je smještena na plovnom putu između Istre i Dalmacije.

Počeci Malog Lošinja sežu u 12. vijek kada je na ostrvu Lošinj došlo dvanaest hrvatskih porodica nastanivši se u istočnoj uvalici Sv. Martin. Prvi hrvatski doseljenici bili su stočari i poljoprivrednici, kasnije prelazeći na ribarstvo, pomorstvo i brodogradnju selilo se i cijelo naselje prema obali. Zlatno doba Malog Lošinja bio je konac 19. vijeka kada je, zahvaljujući moru i pomorstvu “Malo selo” postalo pomorski gradić.

Zbog velikih promjena i krize pomorstva na ovom području, prelaskom s jedrenjaka na parobrode, činilo se da je sudbina takvih i sličnih gradića zapečaćena. Otkrivanjem zdravstvenih učinaka ostrvske klime te nastajanjem nove privredne grane, TURIZMA, otvorena je nova stranica u historiji Malog Lošinja.

Danas je jedan od glavnih turističkih centara na Jadranu, poznat u svim europskim turističkim krugovima o čemu svjedoče mnogobrojni vjerni gosti, koji ga posjećuju svake godine iznova. Dobitnik je titule šampiona turizma 2007. godine, a 2009. godine Srebrnog cvijeta Evrope.

U ovom lijepom gradiću, koji je prepoznatljiv po šarenim fasadama kuća u centru grada i koji je prije mnogo stoljeća pripadao Veneciji mogu se pronaći građevine iz 18. i 19.vijeka, iz vremena kada je pomorstvo bilo najrazvijenije. Stanovnici Lošinja bili su cijenjeni zbog svoje vještine izrade jedrenjaka, ali i kao najbolji pomorci na Mediteranu.

Zahvaljujuci vladavini austro ugarske koja je ulaganjem u vile koje danas krase ovo mjesto potakla turizam, koji je danas glavna grana prezivljavanja otoka uz ribarstvo i poljoprivredu. Sam grad je bio talijaniziran poslije austro ugarske vladavine i pripojen italiji do 1942 kada je otok vraćen Hrvatskoj. Najmanji broj stanovnika nakon rata je bio 2200.

U tom razdoblju definiran je arhitektonski izgled centra Malog Lošinja koji je sa manji izmjenama ostao skoro jednak sve do danas. Ako vas zanima najstariji dio grada, to je dio uz crkvu sv. Marije. Crkva je sagrađena u 19. vijeku, a na glavnom oltaru slika iz 19. vijeka prikazuje Majku Božju od Ruzarija sa sv. Dominikom, sv. Katarinom Sijenskom i sv. Jakovom.

Za one željne plaže i sunca, najpoznatije su Sunčana uvala te Čikat, do kojih je moguće doći pješke od centra grada ako ste zainteresirani za malo penjanja kroz mnoštvo stepenica i hod kroz borovu šumu. Uvala Čikat, koja zadnjih godina dobiva novi izgled zahvaljujući stranim ulaganjima u hotele i različite komplekse širom ostrva, dugačka je 30 km i ljeti popularna za mnoge vodene sportove.