Evangelistička crkva u Sarajevu, u kojoj je danas smještena Akademija likovnih umjetnosti, jedno je od najupečatljivijih arhitektonskih zdanja ovog grada.
U bizantijsko-romaničkom stilu, s bijelom fasadom i izrazito zelenim kupolama, nekadašnja crkva već više od jednog stoljeća krasi Obalu Maka Dizdara.
Iako danas u BiH živi svega 500 protestanata i imaju nekoliko svojih crkvi, svakako mogu biti ponosni na Evangelističku crkvu u Sarajevu koja svjedoči o njihovom nekadašnjem brojnijem prisustvu.
Crkvu je projektirao češki arhitekt Karlo Paržik, umjetnik koji je mnogo doprinio izgledu glavnog grada BiH. On je, osim ovog sakralnog objekta projektovao i još neke od najznačajnijih arhitektonskih djela u Sarajevu, kao što su zgrada Zemaljskog muzeja, Aškenaska sinagoga, Narodno pozorište, Pravni fakultet i Crkva Sv. Josipa na Marijin Dvoru.
Evangelistička crkva je prva i jedina evangelistička bogomolja u BiH za vrijeme austrougarske uprave. Izgrađena kao centralna podkupolna građevina, proglašena je kulturno-historijskim spomenikom i nalazi se na listi zaštićenih objekata Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.
Porastom broja evanđelista javlja se potreba za bogomoljom
U BiH su tokom osmanskog perioda živjeli protestanti koji su se okupljali u njemačkom konzulatu. Kako je njihov broj u Sarajevu dolaskom Austro-Ugarske porastao, javila se potreba za izgradnjom evangelističke bogomolje.
“Evangelističkoj crkvi tadašnjeg Sarajeva pripadali su ljudi najvišeg ranga, to su bili ljudi iz više, poslovne klase koji su imali utjecaj. Glavna ličnost zadužena za okupljanje evanđelista, a kasnije i za pokretanje ideje o izgradnji Crkve bio je građevinski poduzetnik i inžinjer Filip Balif koji je bio i začetnik meteorologije u BiH”.
Evanđelisti su prvobitno napravili svoju opštinu, a kasnije su odlučili da grade Crkvu, a kako su htjeli da bude dominantna, izabrali su atraktivno mjesto, današnju Obalu Maka Dizdara.
“Crkva je otvorena 19. novembra 1899. godine i korištena je za svete obrede sarajevskih evanđelista. Prvi župnik bio je Balif, a kasnije su doveli Šefera koji nije obnašao samo funkciju župnika, već je postao i poznati sarajevski vjeroučitelj evanđelizma. Sarajevo mu se toliko dopalo da je do kraja svog života ostao u ovom gradu, gdje je i ukopan”, rekao je ovaj poznavalac historije grada Sarajeva.
Crkva je tokom stoljetnog postojanja doživjela i neke promjene. Paržik je objekt napravio potpuno simetričnim, s centralnom kupolom i s krilima na lijevoj i desnoj strani. Prva zamisao je uključivala lukove, a kasnije se pojavila potreba za proširenjem i s desne i s lijeve strane, čime je dobila današnji izgled.
Slabljenjem austrougarske vlasti, slabio je i utjecaj evanđelista i njihov broj se poslije Prvog svjetskog rata drastično smanjio, a još više tokom Jugoslavije. Zbog toga je Crkva vremenom izgubila svoju funkciju.
“Za vrijeme Jugoslavije, u Sarajevu je živjelo oko 1.000 evanđelista. Njihovim nestankom nestala je potreba i za Crkvom i dugo je bila napušten objekt o kojem niko nije brinuo. Jugoslovenske vlasti su je preuzeli sebi, a između 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća dodijeljena je Likovnoj akademiji za čije potrebe je i rekonstruisana”.
Adresa i kontakt
[wp-svg-icons icon=”home-2″ wrap=”i”] Obala Maka Dizdara 3, 71000 Sarajevo
[wp-svg-icons icon=”phone” wrap=”i”] +387(0)33 210 369
[wp-svg-icons icon=”location-2″ wrap=”i”] Detaljnu mapu svih turističkih atrakcija u Sarajevu možete pogledati ovdje