Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine je dio Muzeja Sarajevo smješten u prostoru nekadašnjeg Starog hrama, u najstarijoj sinagogi u BiH
Sagrađen je 1580. kada je rumelijski beglerbeg Sijavuš-paša dao novac da se izgradi jedan veliki stambeni objekat za Jevreje Sefarde, koji su 1566. godine protjerani iz Španije, došli u Sarajevo i donijeli svoje običaje i jedan od najznačajnijih rukopisa iz 15. vijeka – sarajevsku Hagadu.
Na mjestu tadašnje Sijavuš-pašine daire ili Velike avlije otpočelo se sa gradnjom.
Do kraja 16. vijeka u prostoru Velike avlije nastaje prva sinagoga, Stari jevrejski hram. Građevina je teško oštećena u požarima 1697. i 1788. godine. Nakon brojnih teškoća i dobijanja dozvole turskih vlasti za obnovu 1794., sinagoga je obnovljena 1821. godine. Posljednja molitva čula se šest dana nakon aprilske okupacije Sarajeva, 1941. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, sinagoga je pretvorena u zatvor, a potom u magacin.
Od 1966., nakon restauracije, sinagoga je Muzej jevreja BiH. Dokumenti i pokretni predmeti u muzeju svjedoče o životu i stvaralaštvu naroda koji ima značajnog udjela u ukupnoj historijskoj slici Bosne i Hercegovine.