Stari grad

Ono što danas poznajemo kao rovinjski stari grad, nekada je bilo ostrvo. Pod venecijanskom vlašću ostrvo i kopno bivaju spojeni, te grad nastavlja dalji razvoj.

Starogradska jezgra, zaštićena povijesna cjelina najčudesniji je i najinteresantniji dio Rovinja.

Ograničen prostor iz vremena kada je stari grad bio ostrvo uslovio je gradnju uskih ulica, malih trgova i zbijenih visokih kuća na kojima se kriju gotski, renesansni, barokni i neoklasični detalji gradnje.

Troje od sedam gradskih vrata danas su sačuvala svoj oblik: Vrata pod zidom, Vrata na obali i Vrata Sv. Križa sa gradskim grbom koga čini crveni krst iscrtan na beloj pozadini.

Tu se nalazi prelijepi barokni Balbijev luk, venecijanska građevina obložena kamenom 1678.-79.g. Na gornjem dijelu luka nalazi se figura glave, s vanjske strane luka, u turskom stilu a s unutrašnje strane mletačkom.

Stotinjak godina kasnije, arhitrav luka je ukrašen sa dva grba obitelji Balbi, između kojih se nalazi kamena ploča sa posvetom a poviše nje figura mletačkog lava. Kameni lav je jedinstven po natpisu otvorene knjige na kojoj se čita “VICTORIA TIBI MARCE EVANGELISTA MEVS”.

S lijeve strane nalazi se gradska vijećnica, nekad pretorska palača čiji “temelji” potiču iz 1308., tijekom idućih stoljeća mnogo puta dograđivana i obnavljana.

U dijelu prizemlja nalazio se čak i zatvor dok je na katu bila velika Sala Gradskog vijeća, razni uredi te arhiv. 1822.g. srušen je sotoportik sa starim gradskim vratima; pročelje i atrij su obnovljeni između 1850. i 1860. kad je postavljeno niz grbova venecijanskih i rovinjskih obitelji, te gradski grb.

Zanimljivo je da se rovinjski grb, heraldički križ crvene boje na bijelom polju pojavljuje još u XIV. i XV. st. Danas, na prvom katu vidimo prekrasne zidne freske iz 1584.g. koje su ukrašavale bivšu vijećnicu.

Vrata stare ribarnice više puta su izmenjena, kao i njihov naziv (Balbijev luk).

Na luku Venecijanske građevine uočljive su i dve figure glave: jedna u turskom stilu, a druga u mletačkom. U drugoj polovini osamnaestog vijeka, vratima su dodata i dva grba porodice Balbi po kojoj danas nose ime.

Stari grad čuva gradsku većnicu i Centar za historijska istraživanja sa bogatom bibliotekom koja danas broji više od 100 000 bibliografski vrednih naslova.

U Rovinju su vijekovima građene mnogobrojne crkve: crkva Svetog Josifa, Svetog Križa, Svetog Benedikta, Svetog Tome Apostola, Crkva Gospe od Sedam Žalosti poznatija samo kao „Oratorij“, crkva Gospe od zdravlja i ona najpoznatija – crkva Svete Eufemije.

Predivno je doživjeti stari dio grada bogat brojnim romaničko-gotičkim, renesansnim, baroknim, neoklasicističkim prozorima, balkonima, baladurama, altanama (terasama na krovu), portalima, skalinadama. Šetajući uskim ulicama i trgovima bit ćemo fascinirani ljepotom usko zbijenih visokih kuća koje jedna drugu podupiru na kosini podno crkve Sv. Eufemije. Nekad zaštićene sigurnim ranosrednjovjekovnim i renesansnim gradskim bedemima djelomično očuvanim do danas na južnoj i sjevernoj strani starog grada.

Na Matteottijevom trgu nalazi se netom obnovljena zgrada Centra za povijesna istraživanja Talijanske Unije, nastalog 1968.g. Centar raspolaže bogatom bibliotekom od preko 80.000 djela koja od 1995.g. ima status “Biblioteca depositaria del Consiglio d´ Europa” – biblioteka u kojoj se pohranjuje materijal Europskog savjeta za pitanja ljudskih prava i prava manjina.

 

Sa Matteottijevog trga dolazimo do Velog trga koji obiluje prekrasnim renesansnim kućama iz XVI.vi. Koju god uličicu odaberemo, svaka je čudesno lijepa i posebna.

Neke će nas odvesti na obalu a neke, kao Grisia, poznata po tradicionaloj izložbi slika, do vrha brijega na kojem se nalazi raskošna Župna crkva Sv. Eufemije, zaštitnice grada. Na kraju ulice, odnosno podno same crkve nalazi se crkvica Sv. Josipa podignuta 1673.g.

Spuštamo li se ulicom Sv. Križa, u neposrednoj blizini gradskih vrata Sv. Križa, nalazi se istoimena crkvica sagrađena 1592.g. Prema predaji, u neposrednoj se blizini zaustavio sarkofag sa tijelom Sv. Eufemije, o čemu govori natpis na stupu podno crkvice, podignutom na stijeni uz more.

Tu se, na trgu Pod lukovima nalazi, okružena visokim kućama, crkva Sv. Benedikta iz XIV.st. a odmah u blizini su i vrata Sv. Benedikta, danas Vrata na obali s dijelom poteza srednjovjekovnih zidina iz XII vi. Sam trg je jedan od najljepših rovinjskih urbanih cjelina visoke ambijentalne vrijednosti.

Veliki lukobran južne luke, izgrađen 1859.g., prvotno je sezao do mjesta gdje se danas lomi a tek je 1931.g. izgrađen u svojoj veličini kako bi otočiću Sv. Katarine pomagao štititi mnogobrojne brodice od iznenadnog opasnog nevremena sa jugozapada.

Od velikog mola, prema Gradskom trgu, dolazimo do trećeg ulaza u Stari grad, do Vratiju pod zidom, na koja se jednim dijelom naslanja pretorska palača protežući se do Matteottijevog trga odnosno do, nekad Vratiju stare ribarnice, danas Balbijevog luka.

Ako pak, od crkve Sv. Eufemije, krenemo jednom od najljepših ulica starog grada, Bregovitom ulicom doći ćemo do Poljane na brijegu, koja u svom današnjem obliku potječe iz XVIII.st. Crkvica Sv. Tome Apostola, krasan spomenik srednjovjekovne arhitekture, spominje se u XIV.vi. a 1723. je proširena odnosno nadsvođen je ulični prostor na kojem se nalazi freska s prikazom raspeća.

Paralelno sa Bregovitom ulicom proteže se Švalbina ulica, prvi dio grada nastao u XVII.st van gradskih zidina. Sa svojim baroknim građevinama spada među ljepše rovinjske ulice.

Silazeći dolazimo do ORATORIJA ŽALOSNE GOSPE, crkve koju svi zovu “Oratorio” a ima ulaz sa dvije strane, jedan iz ulice S.Chiurco a drugi iz Švalbine ulice.

U srednjem vijeku je u tom zgradbenom sklopu, u prizemlju bilo prihvatilište za strance i siromašne, a na katu, u jednom dijelu crkva. Na oltaru, u niši sa staklenim vratima, smješten je kip žalosne gospe. Crkva u mnogočemu dopunjuje i zamjenjuje crkvu Sv. Eufemije pa se bogoslužje u njoj održava svakog dana.

Pri kraju Švalbine ulice, s lijeve strane nalazi se crkvica Gospe od zdravlja, podignuta 1779.g. U crkvi ima vrijednih slika na platnu a oltarna je slika kopija slike iz poznate crkve Majke Božje od Zdravlja u Veneciji.

Ostrvo poluostrvo

Rovinj je svoj život započeo na nekadašnjem ostrvu Mons Albanus. Prvi arheološki tragovi života sežu u brončano doba, a starogradska se jezgra počela razvijati u 3. vijeku.

Početkom pak 18. vijeka grad se širi izvan gradskih zidina i na kopno, a kanal između ostrva i kopna 1763. je zatrpan. I, stari dio grada našao se na poluostvu.

Stari je grad svjedok svih prohujalih vremena i vrijednih ruku domaćih majstora. Skučeni prostor uvjetovao je zbijenu gradnju uskih kuća, uskih ulica i malenih trgova.

Posebnost su ove gradske jezgre i karakteristično izgrađeni dimnjaci.

Upravo zbog tih je posebnosti 1963. godine stari grad proglašen spomenikom kulture.