Ako od Gradskog trga krenemo prema jugoistoku, šetajući najljepšom rivom, pogled nam plijeni južna luka napučena brodicama među kojima se ističe tradicionalna rovinjska batana a preko novog lukobrana marine, koji štiti mnogobrojne jahte, kao na dlanu u svojoj očaravajućoj ljepoti proteže se park šuma “Punta Corrente” a na samom rtu, usmjeren prema zapadu “Kamenolom” iz čijeg su kamena sagrađene mnoge palače u Veneciji.
Centar vizualnih umjetnosti “Batana”, smješten na Trgu brodogradilišta provodi kulturno-umjetnicke aktivnosti na polju fotografije i vizualnih umjetnosti na nacionalnoj i medunarodnoj razini, među kojima kao najpoznatiji Mundial fotofestival.
Na potezu, od luke do Marine, nekad je bilo nanizano 12 škvera (mala brodogradilišta), jer su rovinjci još u davna vremena bili poznati graditelji batana, bracera, leuta.
Prolazeći pored zgrada “Tvornice duhana” ne možemo a da se zadivljeno ne zagledamo u njih, danas predivno rekonstruirane ljepotice. Prerada duhana ima dugogodišnju tradiciju jer je već 1872.g. izgrađena manufakturna radionica za preradu duhana.
U neposrednoj blizini taxi i autobusne stanice nalazi se najstarija očuvana sakralna građevina u gradu Rovinju – Romanička crkvica Presvetog trojstva.
ROMANIČKA CRKVICA PRESVETOG TROJSTVA
Najvažnija i najbolje sačuvana romanička građevina. Nalazi se na Trgu na Lokvi pokraj autobusnog kolodvora. Građevina je po svojoj formi sedmerokut, čija vanjska struktura u svojoj unutrašnjosti sadrži kružni prostor sa sedam niša i kupolom, a u sebi sadrži sve karakteristike prelaza romaničke umjetnosti u gotičku. Igra svjetla koja prodire iz tri vanjska otvora, daje ovom malom i harmoničnom objektu sugestivnu i monumentalnu kompoziciju.
Pravi dragulj domaće autohtone umjetnosti predstavlja krasno sačuvana ranoromanička tranzena sa prikazom “Golgote” s likovima Bogorodice, Magdalene, Sv. Petra, Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Ivana Evanđeliste. Danas se u crkvici ne drži bogoslužje već je ista, izvanredno očuvana, pretvorena u galerijski prostor.
CRKVA MAJKE BOŽJE OD MILOSTI
Nalazi se u Carduccijevoj ulici – ne zna se točan datum gradnje ali se zna da je bila posvećena 1487. Iz natpisa koji glasi: “Scip.Benz. P. 1584.” – Scipione Benzon Podesta 1584. – s plemičkim grbom, saznaje se da je godine 1584. bila preuređena. Već 1750., kako je vidljivo po natpisu iznad vrata i prozora fasade, crkva je obnovljena i uređen je strop, a još je ranije produžena dogradnjom prostora iza oltara.
Na oltaru je ostakljena slika Majke Božje s djetetom iz XVI. st., stari rad na drvu, na pozlaćenoj pozadini i u široko pozlaćenom okviru. U crkvici su posebno vrijedne kasnobarokne izrezbarene drvene klupe i mnogi zavjetni darovi ovješeni o zid crkvice a značajni za povijest pomorstva u Rovinju. U toj je crkvici, prema nadgrobnoj ploči na podu, sahranjena 13. prosinca 1762. grofica Elisabetta Angelini-Califfi, poznata kao “majka siromašnih”.
U neposrednoj blizini, okružena zelenilom, nalazi se prekrasna zgrada izgrađena 1913.g. prema nacrtu tršćanskog arhitekte L. Braidottija u kojoj su danas smještene hrvatska i talijanska srednja škola, a u kojoj je pohranjeno nekoliko antičkih amfora te rimskih epigrafa.
Tu su još, danas vrlo značajni objekti: strukovna škola Eugena Kumičića u kojoj je 1854.otvoren prvi gradski dječji vrtić, Dom zdravlja, policija, vatrogasci, pošta i telekomunikacije, te u dubokoj hladovini pinija Dom za odrasle osobe, nazvan Domenico Pergolis, po dobročinitelju koji je zgradu 1899.darovao gradu.
Ne smijemo zaboraviti gradsku biblioteku “Matija Vlačić Ilirik” smještenu u ulici D.Pergolis, u Vili “Maria Antonia”, koja danas broji oko 35.000 knjiga. Tu je svoj kutak našlo HKD “Franjo Glavinić” i “Matica hrvatska” – ogranak Rovinj.
U okolici Rovinja nalazi se još mnogo lijepih crkvica iako neke od njih, nažalost u derutnom stanju. Preporuka svakom posjetitelju Rovinja je neka uživa u prirodnim ljepotama ovog predivnog kraja; u maslini, planiki, čempresima, pinijama, brnistri, hrastu, jasenu, smreki, mnogobrojnim pticama i u lijepim malim mjestima, najbližim rovinjskim susjedima: Bale, Kanfanar i Žminj.
You must be logged in to post a comment.