Krive kule koje prkose vremenu – Koje sličnosti ima Gradačačka sahat kula sa krivim tornjom u Pisi

Sahat kula u Gradačcu

Sahat-kula koju je izgradio Husein kapetan Gradaščević najmlađi je objekt takve vrste izgrađen za vrijeme vladavine Osmanlija u BiH. Kada su Austrougari došli u BiH, za nju je sat kupljen u Beču i kucao je sve do 1923. godine kada je sat zamijenjen novim. U Drugom svjetskom ratu sat je stao, a sahat-kula korištena je kao skladište za benzin.

Usljed slijeganja tla u posljednjih nekoliko desetaka godina došlo je do krivljenja same sahat-kule.

Krivi toranj u Pizi

Krivi toranj u Pizi je star skoro devetsto godina.  S gradnjom je početo davne 1173.  Radove je započeo Bonano Pisano, čuveni arhitekta. Još od samog početka, toranj je počeo da se krivi. Punih dvanaest godina, Bonano je radio na ovom tornju, uspjevši da sagradi samo tri sprata. Te, 1185. je jednostavno nestao, a danas se ne zna tačno da li je otišao kada je shvatio da ne može da ispravi svoju građevinu ili je jednostavno preminuo.

Devedeset godina toranj je stajao nedovršen, od 1250 godine nekoliko građevinara je pokušalo da ga ispravi ali neuspješno. 1360 godine napokon je završen, pod rukovotstvom arhitekte Guljeljmo de Instrika.

Poznat je po neravnomjernom slijeganju temelja, zbog čega je u jednom trenutku bio nagnut pod uglom od 5,5 stepeni (oko 4,5 metara) u odnosu na normalu. Visok  je 58 metara.

Bonano je napravio temelj dubok tri metra i u samom startu pogriješio, jer je ova dubina isuviše mala. Iskrivljenju je doprinijelo i loše zemljište na kojem se zvonik nalazi.

Najviša tačka krivog tornja nalazi se na visini od 55.86m, iskrivljen je za 5,5%, i ima čak dvjesta devedeset četiri stepenika. Težak je preko četrnaest hiljada tona. Debljina zidova pri dnu je oko 4m, a na vrhu oko 2,5m.

Toranj ima sedam zvona koja predstavljaju note muzičke ljestvice, ali iako je prvobitno zamišljen kao zvonik, ova zvona nisu se oglasila još od 20. vijeka. Razlog ovome je što svako zvono teži čak 3628 kg i njihovo njihanje predstavlja opasnost za dodatno naginjanje tornja.

Zajedničko što ova dva tornja imaju je temelj koji nije dobro postavljen pa su se zbog toga počeli kriviti. Sigurno da je toranj u Pisi jedna od najposjećenijih građevina u svijetu ali, ne zaboravimo i djelo Husein kapetan Gradaščevića. Maleni gradić u kojem je smještena sahat kula ima bogatu historiju i sigurni smo da se nećete pokajati ako prošetate kaldrmom i napravite zanimljive fotografije koje ako želite možete nam poslati rado ćemo podijeliti sa prijateljima na društvenim mrežama.