Sahat kula

Mostarska sahat-kula se nalazi u Mostaru i nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine. Smještena je na lijevoj obali rijeke Neretve u Starom gradu, u mahali Brankovac u Bajatovoj ulici u čaršiji kao poslovnom dijelu grada koja se nekad nazivala Kazaska, po majstorima kazazima.

Ne zna se tačno kada je sagrađena niti ko je tačno sagradio ovu sahat-kulu. Prema predanju ona predstavlja zadužbinu mostarskog vakifa Fatime kadune Šarić. Prvi i najstariji poznati pisani izvor u kojem se pominje ova sahat-kula je zadužbina Ibrahima Šarića iz 1636. godine. Na temelju ovog podatka može se utvrditi da je ova sahat-kula izgrađena prije 1636. godine i da je zadužbina Šarića.

Objekat je rađen od lomljenog kamena debljine zidova oko 75 cm. Sahat-kula je prizmastog oblika i pokrivena je četverostrešnim krovom u obliku piramide. Visoka je 16 metara.

Po svom obliku slična je munari porušene džamije istog legatora – Fatime kadune Šarić, kao i Sahat-kuli u Počitelju.

Mostarsku sahat-kulu sačinjavaju prizemlje i tri etaže, vertikalno povezane drvenim stepeništem. Kula ima sat, smješten na zapadnoj fasadi, odmah ispod kamenog istaka otvorene završne etaže, da bi bio uočljiv svim građanima gledajući od gradskog centra. Sat je smješten u otvor okruglog presjeka, naglašen kamenom profilacijom.

Stari sat bio je u upotrebi do 1926. godine, a od 1981. godine objekat je bio u svojoj izvornoj funkciji.

Poznati turski putopisac Evlija Čelebija u svom djelu ”Sejjathaname” navodi ovu sahat-kulu „s čijeg se zvonika zvuk čuje na daljini od tri sata hoda“, što je bila uobičajena mjera za udaljenost.

Odmah uz objekat nalazi se dom čuvenog Džemala Bijedića.

2020 godine završeni su radovi na sahat-kuli i popravci sata. Sahat kula napokon je dobila slagalicu koja joj je nedostajala. Ovaj nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine star je preko 380 godina.