office@kofer.info 00387 (0)61/52-61-52

Viganj

Viganj je malo mjesto s oko 300 stalnih stanovnika, koje se nalazi na jugozapadnom dijelu poluostrva Pelješca, čuvajući zapadni ulaz u Pelješki kanal, drevni pomorski put između sjeverne i južne Dalmacije.

Viganj se proteže duž prostranog zaljeva kojeg na istoku zatvara rt Svetog Liberana a na zapadu rt Svetog Ivana. Viganj preko Pelješkog kanala gleda na naselja Kneže i Tri Žala na otoku Korčuli. Viganj je smješten u podnožju planinskog vrha Sveti Ilija (961 m), na južnim, plodnim padinama poluotoka Pelješca, najpoznatijeg hrvatskog vinogorja. Administrativno, Viganj je dio općine Orebić, a nalazi se 8 kilometara zapadno od grada Orebića, na glavnoj cesti koja povezuje poluotok Pelješac s ostatkom svijeta.

Drevni, zidinama opasani grad Korčula nalazi se domah preko pelješkog kanala i do njega se lako stiže trajektom ili brodom iz obližnjeg Orebića, ili direktnim brodskim linijama koje u toku sezone voze za grad Korčulu iz Vignja. U blizini je i otok Mljet, a svjetski poznati grad Dubrovnik se nalazi 130 kilometara južno.Viganj ima vrlo dugu turističku tradiciju – prva turistička organizacija u Vignju osnovana je daleke 1936. godine. Viganj je najpopularnije turističko odredište za aktivni odmor u južnoj Dalmaciji – poznato je diljem cijelog svijeta zbog odličnih uvjeta za jedrenje na dascislobodno penjanjejedrenje i planinarenje.

Viganj je svjetski poznato mjesto za one koji se bave sportovima na vodi, osobito jedrenje na dasci i jedrenje zmajem (kitesurfing).

Viganj je domaćin brojnih hrvatskih, europskih i svjetskih jeriličarskih regata, natjecanja i prvenstva. U Vignju postoje brojni privatni apartmani, kuće i vile za najam, kampovi, a posjetitelji posebno cijene domaće, lokalno uzgojene poljoprivredne proizvode, uglavnom voće, povrće maslinovo ulje i vino. Kupače će oduševiti brojne šljunčane plaže sa prirodnim hladom, od kojih su neke izolirane i omiljene među naturistima.

Blizina prekrasnih mjesta i znamenitosti učiniti će Vaš boravak u Vignju ispunjenim, a dovoljna udaljenost od turističkih gužvi će osigurati miran, opuštajući odmor. Otok Korčula nalazi se preko puta, s druge strane pelješkog kanala, a otok Mljet s druge strane mljetskog kanala. Padine brda “Gradina” su vrlo popularne među slobodnim penjačima.

Lovci i planinari uživaju u blagodatima brda Sveti Ilija, odakle se pruža prekrasan pogled na cijeli južni Jadran. Prekrasna šetnica uz more, duga 4 kilometara, s mnogo lijepih šljunčanih plaža, restorana i barova proteže se na zapadu između Vignja i Kućišta. Istočno od Vignja nalazi se nekoliko osamljenih šljunčanih plaža (do nekih je moguće doći brodicom) koje su vrlo popularne među nudistima. Dalje prema istoku, obala poluotoka Pelješca je vrlo strma, sa samo jednom malom plažom i uvalom u kojoj se nalazi vrlo lijep restoran. To je samo jedan u nizu od mnogih lijepih tradicionalnih restorana u Vignju, koji nude odlična domaća jela i vina.

Impresivna je slika vidjeti kanal između otoka Korčule i Vignja prepun šarenih zmajeva i jedara. Na glavnoj plaži Ponta u Vignju nalaze se dva centra za jedrenje na dasci koji pružaju razne usluge, od iznajmljivanja opreme do različitih tečajeva za početnike kao i za one naprednije. Na plaži Ponta također možete iznajmiti bicikle, igrati odbojku na plaži ili se upustiti u avanturu ronjenjem u prekrasni podvodni svijet polutoka Pelješca i okolnih otoka.

U okolici Vignja postoje brojne staze prikladne za brdski biciklizam i trčanje, a ljubitelji biljnog i životinjskog svijeta mogu uživati ​​i fotografirati vrlo rijetke biljne vrste, ljekovito bilje i životinjske vrste (muflon, divlja svinja, fazani). Kozje staze, livade i kameniti teren su idealni za ekstremne biciklizam i planinarenje.

Viganj je prepun malih šljunčanih plaža a postoje i dvije naturističke plaže ispod crkvice svetog Ivana. U mjestu se nalazi nekoliko šarmantnih barova i malih restorana, koji su idealni za uživanje u spokojnim mediteranskim ljetnim večerima, s okusom ribe začinjene odličnim domaćim maslinovim uljem i čašom svjetski poznatog pelješkog vina.

Nakovane je jedno od najstarijih naselja na poluotoku Pelješcu. Arheološkim istraživanem utvrđeno je da je naselje bilo je naseljeno prije više od 8000 godina. Smješteno nekoliko kilometara od Vignja, ovo danas napušteno mjesto skriva mnoge drevne legende. Uz put od Vignja do Nakovane mogu se vidjeti fosilizirane školjke, a u selu i okolici postoje brojni kulturno-povijesni spomenici. Jedan od njih je i špilja “Spila Nakovana“, jedno od najbogatijih nalazišta ilirske kulture u svijetu. Arheološki nalazi oko i u špilje datirani su sve od ranog neolita (oko 6000 prije Krista) do kraja kasnog željeznog doba (1. stoljeće prije Krista).

Otkriće špilje 1999. godine bila je svjetska senzacija u stručnim krugovima. Nalazi se sastoje uglavnom od lijepih keramičkih posuda, uglavnom uvezenih iz Grčke i grčkih kolonija u južnoj Italiji i srednjodalmatinskim otocima. U neposrednoj blizini nalaze se ruševine drevnog ilirskog grada na brdu “Gradina“, ilirsko svetište, ilirska groblja i nekoliko srednjovjekovnih crkvica. Na području Nakovane postoje više od 150 biljnih vrsta, 29 vrsta životinja, brojne vrste ptice i 47 vrsta leptira.

Župna crkva Sv. Mihovila u Vignju sagrađena je u gotičkom razdoblju na temeljima starije crkve iz 14. stoljeća, a 1760. je nadograđena. Smještena na vrhu brda i okružena vinogradima i maslinicima, crkva Sv. Ivana iz 14. stoljeća pruža jedinstven pogled na pelješki kanal i prekrasne zalaske sunca. Na rtu Sv. Liberana, nalazi se crkva Sv. Liberana, izgrađena u 18. stoljeću.

Brodovlasnik Marko Krstelj 1671. godine izgradio je dominikanski samostan i crkvu Gospe od Ružarija, koji se nalaze u središnjem dijelu Vignja. Crkva je jednobrodna građevina, s kipom Djevice Marije na glavnom oltaru. U crkvi se nalazi drveni kip Bogorodice i djeteta, renesansno poprsje sveca, te slika sa prikazom “Bitke kod Lepanta“.

Uz crkvu se nalazi klaustar s jednostavnim arkadama. Samostan ima ograđeni vrt, jedan od  najljepših u južnoj Dalmaciji. Budući da je cijeli ovaj kompleks bio u privatnom je vlasništvu obitelji Krstelj, slabljenjem njihove moći samostan je vremenom propadao pa je 1910. godine kupljen od strane lokalnog stanovništva. Obnovljen je i u njemu je bila smještena škola i knjižnica. Danas je samostan dom kulturnom centru.

Kofer.info pratite preko facebook stranice ''Kofer - Sve o putovanjima'' , facebook grupe ''Travel Centar - Volimo putovanja'' i preko instagrama ''Kofer - Sve o putovanjima''
0 0 votes
Article Rating
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

© 2021 - O.D ''Eurokvadrat'' , 71.000 Sarajevo, BiH

0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex