Porta septemtrionalis njihov je rimski naziv. Kroz njih je car Dioklecijan kročio u Palaču 305. godine. Građena su u obliku četverokuta, s dvostrukim vratima, kao dio odbrambene vojne taktike (propugnaculum). Zlatna vrata, najljepši ulaz u Dioklecijanovu palaču, skoro su potpuno očuvana.
Pročelje je dekorisano nišama u kojima su figurirale skulpture četvorice tetrarha (Dioklecijan, Maksimijan, Galerije i Konstancije Klor). Ovim vratima, kroz koja je od Peristila, ulicom Cardo, put vodio direktno prema Saloni kao glavnom gradu rimske provincije Dalmacije, smio se koristiti samo car i članovi njihove porodice.
Danas su s obližnjim spomenikom biskupu Grguru Ninskom, radom velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, jedna od omiljenih splitskih turističkih tačaka.
Grugur Ninski bio je srednjovjekovni biskup i zagovaratelj bogoštovlja na narodnim jezicima.
Zbog toga se slavi kao hrvatski narodni heroj.
Papalićeva palača remek je djelo Jurja Dalmatinca u gotičko-renesansnom razdoblju. Danas je to mjesto Muzeja grada Splita.
Pod utjecajem Venecije vrata u 16. vi. mijenjaju naziv u Porta Aurea, ili Zlatna vrata, što se održalo sve do danas.
Morate biti prijavljeni za objavljivanje komentara.