Trsat

Ako želite super pogled i panoramsku fotografiju Rijeke, popnite se na Trsatsku gradinu. Posebno ako volite zalaske. Trsat, za koji se prvi put čulo još davne 799. godine, idealno je mjesto za šetnju, kafu i razgledavanje znamenitosti.

Do Trsata trebate proći oko 600 stepenica uzbrdo, ali za nagradu vas gore čeka predivan kafić i najbolji pogled u gradu. Ukoliko niste u dobroj kondiciji, do Trsata, te najatraktivnije turističke destinacije možete i gradskom autobusnom linijom broj 1, ali svakako vam je za to potrebno izdvojiti barem nekoliko sati, ili uzmite taxi.

U sjeverozapadnom uglu Titovog trga nalazi se barokna kapelica s reljefom Bogorodice s djetetom na pročelju. Ova prohodna kapela poput malog slavoluka naglašava polazište Trsatskih stuba koje vode prema glasovitom hodočasničkom središtu, franjevačkom samostanu na Trsatu. Stube je 1531. godine dao izgraditi hrvatski vojskovođa Petar Kružić a kroz vijekove su se neprekidno dograđivale i opremale zavjetnim kapelicama.

Prije svega Trsatskog kaštela koji potječe iz prahistorije kad je bio samo osmatračnica. Svoj današnji izgled zahvaljuje svom posljednjem vlasniku, grofu Lavalu Nugentu, koji ga je kupio u prvoj polovini 19. vijheka i obnovio kao porodični mauzolej.

Svakako obiđite i trsatski park nastao u razdoblju između dva svjetska rata prema projektu arhitekta Zlatka Prikrila i hortikulturnog stručnjaka Josipa Kulfaneka, poznatog po uporabi autohtonog bilja i poštivanju prirodnog kamenog krajolika, te groblje.

I na kraju, ali nikako manje bitno, Trsat ima odličnu ugostiteljsku ponudu stoga si šetnju i razgledavanje svakako zapečatite ukusnom hranom.

Postanak franjevačkog samostana vezan je uz legendarni prijenos doma sv. porodice iz Svete zemlje u Evropu. Trsat je tako poslužio kao međustanica između Nazareta kao ishodišta i Loreta kao konačne destinacije. Kućica se ovdje prema legendi zadržala od 1291. do 1294. godine. Legenda ima sasvim čvrsto uporište u tranzitnoj ulozi naših krajeva u vrijeme križarskih vojni. Crkva i samostan predstavljaju skladni splet gotičko-renesansno-barokno-bidermajerskih graditeljskih faza.

Uz raskošni inventar neobične dvobrodne crkvene unutrašnjosti, ljepotom se ističu oba klaustra i ljetna blagovaonica s velikim manirističkim platnom S. Schöna i djelima baroknog slikara C. Tasce.

Bogatstvo samostanske riznice svjedoči o popularnosti svetišta Gospe Trsatske, koje su najizdašnije darivali Frankopani a kasnije brojna druga hrvatska ali i kranjska vlastela, te članovi vladarske kuće Habsburg.

Sve zasjenjuje gotički poliptih sa središnjim prikazom Bogorodice s djetetom. Tu je i galerija slika koja se nadopunjuje novim donacijama. U kapeli Zavjetnih darova među množinom slikovitih pučkih prikaza čuda Majke Božje Trsatske ističe se gotička skulptura Gospe Slunjske.

Nasuprot samostana nalazi se Hrvatska čitaonica na Trsatu koju je u historicističkom stilu koncem XIX. vijeka projektirao domaći graditelj M. Glavan:

Zanimljivo je da je ovo domoljubno središte bilo ustrojeno kao dioničko društvo. Šetnjom slikovitim pučkim središtem Trsata prema zapadu dolazite do tzv. Trsatske gradine, nekadašnjeg frankopanskog kaštela. Srednjovjekovni kaštel vjerojatno je podignut nad ostacima rimske stražarnice i kasnoantičkog zbjega.

Kaštel je u prvoj polovini XIX. vijeka za svoje posljednje počivalište odabrao i u romantičnom klasicističko-bidermajerskom duhu obnovio austrijski vojskovođa i grof Laval Nugent, koji je podrijetlom bio iz Irske.

Podno kaštela nalazi se drevna, višekratno pregrađivana crkva Sv. Jurja, koja je niz vijekova bila župna crkva Trsata.

S kaštela se prostire pogled na Kvarnerski zaljev, dijelove središta Rijeke, Kalvariju, Kozalu, kanjon Rječine i središte Sušaka položeno uz Rječinu.

Kada se umorite, na Trsatu možete, oponašajući lokalne običaje, popiti ritualni espresso. Riječanima je Trsat oaza u kojoj pronalaze sve ono što je njihov grad izgubio u nekoliko etapa arhitektonske monumentalizacije XIX. i XX. vijeka.