office@kofer.info 00387 (0)61/52-61-52

Vrsarski arhipelag

Obala pred Vrsarom, zajedno s Brijunskim otočjem, smatra se najrazvijenijim dijelom istarske obale. Razvijenosti obale pridonosi osamnaest ovdašnjih otoka i otočića, vrsarsko pristanište, brojne uvale i dražice, ali i Limski zaljev kao krajnji južni dio općinskoga područja.

Obalno područje Vrsara sastoji se od 18 otoka i otočića

Najznačajniji su vrsarski otoci i otočići: Figarolica, Lakal, Salamon 1 i 2, Zavata, Galiner, Sveti Juraj, Gusti školj, Koversada, Longa i Orlandin. Najveći otok Sveti Juraj ima površinu 112.408 m2, a obalna crta duga je 1733 m; slijede Koversada s 67.477 m2 i 990 m, Ostrva Salamun 2 s 39.881 m2i 773 m, Longa s 29.923m2 i 826 m te Otoci Salamun 1 s 24.587 m2 i 590 m.

Pouzdani tragovi stalne nastanjenosti zabilježeni su na otoku sv. Jurja

Pouzdani tragovi stalne nastanjenosti zabilježeni su na Svetome Jurju, dok je s toga gledišta zanimljiv i otok Koversada. U povijesnim i kartografskim izvorima Koversada se spominje pod nazivom Conversada, vjerojatno njezin naziv vuče korijene od latinskoga glagola convertere što bi, prema nekim shvaćanjima, moglo ukazivati na to da je riječ o ostrvu na kojemu su bili nastanjeni, ili barem privremeno smješteni, preobraćenici (konvertiti). Na vrsarskoj obali nalaze se i dva značajna rta: Petalon (na pomorskim kartama Petalun) te Šjole koji čini prirodna vrata kojima se ulazi u Limski zaljev. Prirodnu znamenitost vrsarskog akvatorija čini i nekoliko pličina: Velika, Mramori, Koversada (na kartama Kuvrsada), Lim i Fujaga.

Ambijent otoka i uvala, brojnih zaklonjenih dražica, obližnji (smješteni sjeverno od naselja Vrsar) te od davnina prepoznatljivi nepresušni izvori pitke vode, sudbinsko značenje kamena i ovdašnjih kamenoloma te brežuljci (uključujući i ovaj vrsarski) od prapovijesti su činili povoljan okvir čovjekova nastanjivanja. Danas je opisani prirodni ambijent jedna od najznačajnijih usporednih prednosti Vrsara kao turističke destinacije, ali i obilježje njegove nadaleko čuvene krajobrazne prepoznatljivosti koja svoju punu afirmaciju nalazi u turističkoj djelatnosti.

Morate biti prijavljeni za objavljivanje komentara.