Ogromne količine hrane završavaju u smeću u hotelima u Turskoj. Zbog toga savjetnici turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana žele se fokusirati na all inclusive buffet bifee (švedske stolove) i da ih eventualno ukinu.
Od pite, preko supa, tjestenine, humusa, raznih umaka, mesa, lubenica, do deserta – ko je ikada ljetovao u Turskoj zna koliko raznovrsna može biti ponuda u sklopu jednog doručka, posebno u popularnim turističkim regijama.
Hoteli su svjesni koliko je ta raznovrsnost primamljiva, pa svoje internetske stranice ukrašavaju brojnim fotografijama restorana da bi potencijalne goste uvjerili u kulinarske vještine svojih šefova kuhinje. Mnogi se zato odlučuju za all inclusive aranžmane, kojima se gotovo neprekidno nude jela za svaki ukus i uzrast, što je posebno privlačno za porodice.
Švedski stolovi za mnoge goste postaju mala avantura – žele probati što više, pa pune tanjire više puta. Ipak, veliki dio hrane na kraju završi u smeću.
Turske dnevne novine izvještavaju da se Erdoganovi savjetnici žele detaljnije pozabaviti sa švedskim stolovima u restoranima i hotelima. Kao članovi Vijeća za poljoprivredu i prehranu, u narednim mjesecima planiraju izraditi koncept za smanjenje bacanja hrane.
Bačeno 102 kilograma hrane po osobi
U Turskoj se godišnje baci 8,7 miliona tona hrane. Ovaj broj dolazi iz posljednjeg izvještaja provladine Fondacije za sprečavanje rasipanja (TISVA), koja se oslanja na podatke Agencije Ujedinjenih nacija za zaštitu okoliša (UNEP). Prema TISVA-i, smanjenje otpada za samo dva posto bilo bi dovoljno da se 360 hiljada porodica snabdije osnovnim namirnicama tokom cijele godine.
Posebno je uočljivo rasipanje u svakodnevnom životu. Naime, u Turskoj se godišnje u prosjeku baci 102 kilograma hrane po osobi, što je ogromna količina za zemlju kakva je Turska. Poređenja radi, u Njemačkoj se baci 78 kilograma hrane po osobi dok je svjetski prosjek 132 kilograma.
Ramazan Bingöl, član Vijeća za poljoprivredu i prehranu pri predsjedništvu, posebno kritikuje sve popularniji koncept doručka poznat kao Serpme Kahvaltı.
Riječ je o konceptu prema kojem se svakom gostu servira 15 do 20 zdjelica sa sirom, kobasicama, džemom, medom, kajmakom, maslacem i ukiseljenim povrćem. Uz to dolaze tave s pomfritom, pitom, jajima i regionalnim specijalitetima. Sto brzo postane toliko pun da jedva ima mjesta za tanjir.
Razmatraju se novi koncepti doručka
Bingöl, koji je i predsjednik Udruženja ugostiteljskih i turističkih objekata (TÜRES), oštro kritikuje ovaj koncept. Smatra da polovina posluženih jela završi u smeću, pa bi ponudu trebalo regulirati. U budućnosti bi svaki gost trebao imati mogućnost da sam sastavi svoj Serpme doručak od dostupnih proizvoda.
“Dijabetičar ne može pojesti tri ili četiri zdjelice džema. Ipak, one se automatski serviraju i završe u smeću”, naveo je Bingöl.
Traži i veću fleksibilnost u naplati u restoranima. Trenutno je obavezno da se plaća po osobi, pa se i količina hrane servira po toj logici. Troje ljudi bi se moglo zasititi doručkom za dvoje, i tako bi bilo znatno manje ostataka. Za Bingöla nije riječ samo o hrani, već i o sirovinama, energiji, radnom vremenu i šteti po okoliš. Zato je, kako je ocijenio, ovo pitanje stvar nacionalne sigurnosti.
All inclusive hoteli pod lupom
All inclusive buffeti u hotelima također će biti predmet ispitivanja. Bingöl je mišljenja da bi hoteli trebali preći sa velikih bufeta sa samoposluživanjem na à-la-carte ponudu. Tako bi gosti sami birali šta i koliko žele jesti. U all inclusive restoranima, međutim, turisti često pomisle: “Vau, toliki izbor, moram probati sve”. Rezultat, napomenuo je Bingöl: mnogo toga ostane na tanjiru i završi u smeću.
Uprkos planiranim ograničenjima hotelskih bufeta, važi to da su najveći uzroci bacanja hrane, prema zvaničnim podacima, privatna domaćinstva širom svijeta. Ona čine 60 posto otpada. Preostalih 40 posto dolazi iz sektora usluga i maloprodaje. To važi i za Tursku.
Koliko su obavezujući prijedlozi Erdoganovih savjetnika
Prema raznim izvještajima, savjetnici turskog predsjednika poput Bingöla žele svoje prijedloge za smanjenje bacanja hrane u naredna dva mjeseca pretočiti u nacrt koji će predstaviti predsjedniku Erdoganu.
Da li će iz toga proizaći zakoni, još nije poznato. Sama najava tog plana već je izazvala pažnju u Rusiji i Njemačkoj, ne samo zato što većina turista u Turskoj dolazi upravo iz tih zemalja, kao i iz Velike Britanije.
Udruženje ruskih turističkih agencija (ATOR) brzo je i jasno reagiralo: to su samo prijedlozi Bingöla, člana savjetodavnog tijela bez konkretnih ovlasti. Hoteli su slobodni u kreiranju ponude za goste. ATOR također ukazuje na sukob interesa u Bingölovom slučaju – istovremeno je predsjednik Udruženja ugostiteljskih objekata (TÜRES).
Ugostiteljski objekti imaju manje gostiju dok hoteli nude izdašne all inclusive pakete. Osim toga, kako navodi ATOR, ministar turizma Mehmet Ersoy posjeduje nekoliko velikih i međunarodno poznatih hotela koji rade po ultra-all inclusive sistemu. Bilo bi naivno vjerovati da bi on to ukinuo, ocijenio je ATOR.
Prema podacima iz kabineta predsjedništva, prihod turističkog sektora je prošle godine povećan za 8,3 posto i iznosio je više od 61 milijardu dolara. Sa 9,6 miliona, najveći broj međunarodnih posjetilaca činili su ljudi turskog porijekla iz inostranstva. Slijedi 6,7 miliona turista iz Rusije, 6,6 miliona iz Njemačke i 4,4 miliona iz Velike Britanije, piše Deutsche Welle.