Posvećen bogu, glavnom božanstvu starih Rimljana – Jupiteru, ovaj hram (građen od 295. do 305. god.), se nalazi vrlo blizu centralnog dijela palače. Jedan je od tri hrama na Peristilu, a druga dva su bila posvećena Veneri i Kibeli. Hram je kasnije postao krstionica koja i danas nosi ime Sv. Ivana Krstitelja.
Znameniti škotski arhitekt Robert Adam smatrao je ovaj hram jednim od najljepših europskih spomenika. Pravokutna tlocrta, hram je služio slavljenju Jupiterova kulta.
Leži na povišenom podiju, a ispred hrama stajao je trijem na šest stupova. Reljefni prikazi na portalu, kao i kasetirani bačvasti svod utjecali su na ranorenesansnu arhitekturu Andrije Alešija i Nikole Firentinca u Trogiru.
Transformacija u Krstionicu dogodila se u kasnoantičko doba, a pod građevinom je napravljena kripta posvećena sv. Tomi. U nekadašnjem hramu je početkom 13. vi. postavljen krsni zdenac sastavljen od pluteja oltarne pregrade (11. vijek), izvorno smještenog u katedrali. Na jednoj od ploča nalazi se prikaz hrvatskog kralja (Petar Krešimir IV. ili Zvonimir), najraniji prikaz jednog europskog kralja u srednjovjekovnoj kamenoj skulpturi.
Na ulazu u hram se nalazi ni manje ni više nego sfinga donesena iz Egipta po naredbi cara Dioklecijana. U unutrašnjosti Jupitera smještena su dva sarkofaga u kojima se nalaze posmrtni ostaci splitskih nadbiskupa Ivana i Lovra.
U Krstionici danas dominira secesijska skulptura sv. Ivana Krstitelja, po kojoj hram nosi ime nakon transformacije, djelo Ivana Meštrovića, a pred njom je postavljena jedna od nekoliko sasvim ili djelomično sačuvanih granitnih sfingi koje je Dioklecijan donio iz Egipta. Krstionica je danas dostupna posjetiteljima, uz ulaznicu.
You must be logged in to post a comment.