Jedan je od najznačajnijih spomenika profane arhitekture na hrvatskoj obali, a bio je upravno-administrativno sjedište Dubrovačke Republike.
U osnovi je to gotička palača s renesansnim i baroknim rekonstrukcijama.
Prvo ćete vidjeti impresivne lukove palače u kojoj je nekad stolovao knez. Danas je njezin atrij najaukustičnija zgrada u gradu i ovdje se često održavaju koncerti, a tu je i muzej koji svakako posjetite. Kako se ovdje nekad nalazio i zatvor, posjetitelji mogu razgledati njegove mračne tamnice.
Tijekom 15. vijeka dva je puta stradao u eksploziji baruta, a nakon prve eksplozije 1435. godine obnovio ga je Onofrio della Cava u stilu kasne gotike.
Tada je tlocrt dvora dobio današnji opseg sa središnjim dvorištem i pročelnim trijemom.
Kapitele je izradio Pietro di Martino iz Milana s naznakama renesansnog sloga, a njegov kapitel s Eskulapom sačuvan je na desnom polustupu trijema.
U eksploziji 1463., zapadno pročelje je bilo srušeno, a na obnovi su kratko radila dva poznata graditelja: Juraj Dalmatinac i Michellozo iz Firenze.
Mada je Michellozov nacrt nažalost bio odbijen, neosporan je njegov utjecaj kod obnove pročelja i trijema pretežito u renesansnom slogu.
Nakon potresa 1667. atrij je djelomično rekonstruiran, s reprezentativnim baroknim stubištem. U dvoru je stanovao knez u vrijeme jednomjesečnog mandata.
Knez je osoba koja je za vrijeme Dubrovačke republike imao najvišu ulogu, ali samo na mjesec dana. Naime knezovi su se redovito mijenjali kako se nebi uzoholili i osjetili moć vladavine.
Palača je imala dvoranu za Malo vijeće, Vijeće umoljenih, stan za kneza, sudnicu, ured, bilježništvo, zatvore, oružanu i skladište.
Iz Kneževa dvora ulazilo se u palaču Velikog vijeća, a nad očuvanim ulaznim vratima čitamo natpis: OBLITI PRIVATORUM PUBLICA CURATE (Zaboravite privatne, bavite se državnim poslovima).
U atriju je spomenik bogatom pomorskom kapetanu i dobrotvoru Mihu Pracatu, kipara P. Giacomettija iz 1628. To je jedini javni spomenik koji je Republika podigla zaslužnom građaninu.
Danas je u Kneževu dvoru kulturno-historijski odjel Dubrovačkog muzeja s ambijentalno postavljenim dvoranama s antiknim namještajem i uporabnim predmetima, kao i slikama pretežito italijanskih i domaćih majstora. Muzej ima numizmatičku zbirku Dubrovačke Republike, zbirku oružja i predmete ljekarne “Domus Christi” iz 15.vijeka.
U atriju Kneževa dvora priređuju se koncerti jer se prostor osim ljepotom odlikuje i izvrsnom akustikom.
U dvoru je snimljeno i par scena serije Igre prijestolja.
Morate biti prijavljeni za objavljivanje komentara.