Kriva ćuprija

Kriva ćuprija je kameni most na rijeci Radobolji, desnoj pritoci Neretve, Mostar, Bosna i Hercegovina. Most je podignut 1558. godine, pa je tako stariji i od Starog mosta, koji je podignut 1566. godine. Po izgledu u potpunosti je identičan sa Starim mostom (razlika je u razmjeri), pa se smatra da je njegova gradnja bila uzorak graditeljima mnogo većeg i značajnijeg Starog mosta.

Nalazi se na rijeci Radobolji, oko sto pedeset metara uzvodno od njenog utoka u Neretvu.

Most je jednolučni, s tačnim polukrugom dužine 8,56m i visine 4.15m. Preko ovog mosta se u toku dugog turskog perioda odvijao živi promet, jer je on dugo vremena bio jedini komunikacijski objekat za prelaz preko Radobolje u njenom donjem toku. Sve do prolaska željeznice kroz Mostar 1884. godine, ovaj se most nalazio na glavnom drumu koji je vodio od juga prema sjeveru i obratno.

Regulacijom Radobolje i izgradnjom više željezničkih mostova preko nje, prestala je Kriva ćuprija gotovo da služi i za prelaz pješaka, jer se nalazi duboko u koritu Radobolje i pristup k njoj, i s jedne i s druge strane, je nepodesan.

Na rijeci Radobolji, blizu njenog ušća u Neretvu u blizini Starog mosta, nalazi se Kriva ćuprija, minijaturna verzija Starog mosta. Sagrađena je 1558. godine, osam godina prije Starog mosta, i priča se da je napravljena kao uzor za taj naknadni, puno veći građevinski poduhvat. Uništena je u poplavi 2001. godine, a nedavno je obnovljena.

Sagrađena je 1558. godine, osam godina prije Starog mosta, i priča se da je napravljena kao uzor za taj naknadni, puno veći građevinski poduhvat. Uništena je u poplavi 2001. godine, a nedavno je obnovljena. Prema nekim predajama Stari Most je sagrađen po uzoru na ovaj mali most.

Mali kameni most, nalazi se iznad rijeke Radobolje, a poznat je po imenu Kriva ćuprija. Prvi put se spominje sredinom šesnaestog vijeka, u Ćehajinoj zakladnici iz 1558. godine. Prema tome, smatra se da je Krivu ćupriju sagradio Ćehaja, prije 1558. godine, a postoje predaje da je prema njegovom planu sagrađen Stari most.

Ovaj mali kameni most, na jedan luk, u 16. i 17. stoljeću je bio od velike važnosti. Bio je jedini način prelaska preko Radobolje, predstavljao je vezu između sjevera i juga i istoka i zapada, i omogućavao je kontrolu saobraćaja sa kula Starog mosta. Nakon izgradnje više željezničkih mostova preko Radobolje, Kriva ćuprija prestala je služiti kao prelaz.

Kriva ćuprija je izgrađena na tradicionalan način. Spoj je ručno klesanog Tenelija kamena i maltera, a ograde su napravljene od krečnjaka.

Uz sultan-Selimov mesdžid i Ćehajinu džamiju, Kriva ćuprija je najstariji očuvani spomenik iz turskog perioda. 1969. godine završena je rekonstrukcija mosta, a rekonstruisan je prema izgledu prije 1967. godine, kako bi se sačuvao njen originalni identitet.

Obnovljena je 2002. godine, pod pokroviteljstvom UNESCO-a i finansijskoj i tehničkoj podršci Luksemburga, i proglašena je UNESCO-vim spomenikom svjetske baštine.