Ljubavna cestica

Ako ste ljubitelj dugih romantičnih šetnji , onda ste svakako na pravom mjestu. Najljepše šetalište na crikveničkome području, kako ga mnogi opisuju, nastalo je još ranih tridesetih godina 20. vijeka, a zbog mnogih zaljubljenih pogleda koje tamo možete sresti, dobila je naziv Ljubavna cestica.

Na 8 km dugom šetalištučeka vas prekrasna simbioza prirode i kulturno-povijesne baštine. Oaza je to u kojoj ćete probuditi svoja osjetila, bilo da zaljubljeno gledate u voljenu osobu držeći je za ruku, osluškujete pjesmu vjetra ili pak uživate u mirisu mediteranskog bilja.

Na putu ćete upoznati i neke od kulturno – historijskih znamenitosti:

• Kasnoantičku gradinu Badanj (60 m n.v.)
• Pod veli kamik – nekadašnji izvor pitke vode i prvi crikvenički vodovod, izgrađen 1890. Godine
• Vidikovac na putu od gradine Badanj do Kavranove stene na 155 m n.v. s pogledom na Tribalj i Tribaljsko akumulacijsko jezero
• Lokvu ispred Kavranove stene s livadicama kao stvorenima za odmor i druženje
• Kavranova sten, koja se strmo uzdiže iznad lokve na 290 m n.v.

Gradina Badanj

Gradina Badanj je najstariji spomenik srednjovjekovnog fortifikacijskog graditeljstva u Vinodolu, koji se nalazi u neposrednoj blizini Crikvenice. Iako ne znamo izvorni naziv same utvrde, tlocrt govori o njegovoj velikoj povijesnoj važnosti, a antički nalazi svjedoče da je građena u ranobizantskom dobu, između 4. i 6. vijeka.  Utvrda je nepravilnog kružnog oblika, a sastoji se od prostrane središnje kule, u kojoj se nalaze prostorije za boravak posade i vodosprema.

U njezinom se podnožju nalaze i ruševine crkvice sv. Duha koja potječe još iz 12. vijeka. Crkvica je obnovljena u 15. vijeku, a uz nju se nalazi srednjevjekovno groblje koje je nastalo nakon napuštanja starohrvatskoga groblja na Gorici u selu Stranče.

Pod veli kamik

Ovaj je izvor pitke vode i prvi vodovod od 1890. godine jedino mjesto koje je u suhim ljetnim mjesecima snabdijevalo stanovništvo pitkom vodom. Danas ga je teško pronaći ispod uzdignutog kamena, ali je tu, iznad gornje staze Ljubavne cestice. Iako je 1916. presušio zbog posljedice potresa u Crikvenici, nije zaboravljen ni danas, nego je uz slavinu podignut spomenik kako bi nas podsjetio na veliku važnost koju je imao u životu onoga doba.