Otok Prvić
Ostrvo Prvić se nalazi u Šibenskom arhipelagu u blizini jedne od popularnijih turističkih destinacija na Jadranu – Vodice.
Površina ostrva je 2,41 km², dužina obale je 10,6 km, a koeficijent razvedenosti obale je 1,93.
Najviši vrh na ostrvu je Vitković (79 m). Ime Prvić potječe od činjenice što je ostrvo najbliže, odnosno prvo do kopna od kojeg je udaljen oko 1000 metara.
Na ostrvu postoje dva tipična dalmatinska ribarska naselja: Prvić Luka i Šepurine, a međusobno su povezani jedan kilometar dugom cestom.
Šepurine se nalaze na zapadnom dijelu ostrva, a Prvić Luka smještena je na jugoistočnom dijelu ostrva. Nekada su Šepurine brojale više stanovnika nego Vodice, škole su bile pune djece. Danas, nažalost dijele sudbinu svih otočnih mjesta.
Otok je naseljen još u antičko doba pa je tako ispod crkve Gospinog Porođenja pronađeno antičkih i kasnoantičkih materijalnih ostataka (keramika, grobovi u amforama, ranokršćanski kapitel), a u blizini crkve rimska tegula (krovna opeka)iz 1. vi. nove ere.
Ostrvo Prvić je prirodni nastavak ostrva Zlarina, što dokazuju brojni podmorski plićaci i greben Raženik i malo ostrvo Lupac.
Stanovništvo se tu pretežito bavi poljoprivredom i stočarstvom a u novije vrijeme i turizmom. Ime Prvić se spominje u 11.st. a povijest je ovdje ostavila razne spomenike kao što su barokni oltari, ranokršćanski ulomci s prikazom križa, crkva Sv.Marije sa samostanom i brojni drugi.
Na ostrvo Prvić možete doći redovnim brodskim linijama iz Vodica i Šibenika.
Na otoku nema motornih vozila, obgrljen je iskonskom tišinom koju razbija tek šum valova, dah vjetra i arija cvrčaka. Njegove plaže su neoskvrnute dodirom civilizacije, a more čisto i mirisno.
Prvić je naseljen još u antici, a procvat doživljava, ironično, u srednjem vijeku kad je harala kuga. Tada se šibenske plemićke obitelji sklanjaju na Prvić slažući kamen po kamen prekrasne ljetnikovce, crkve i ulice.
U Luci se nalazi samostan i župna crkva s kraja 15. stoljeća, a u Šepurini crkva sv. Roka iz 1620. godine. U Veneciji je 1617. umro šibenski mislilac i znanstvenik, Faust Vrančić, čije se ime veže uz izum padobrana. Njegovi posmrtni ostaci, po izričitoj želji, preneseni su u crkvu Gospe od Milosti u Prvić Luci. Danas se njegova dostignuća mogu razgledati u Muzeju Fausta Vrančića u Luci u kojem su pohranjene mnoge makete napravljene po uzoru na njegove izume.
U slikovitoj Šepurini, postoje dvije sakralne građevine. Župna crkva Velike Gospe sagrađena je 1878. godine i crkva sv. Roka sagrađena 1620. godine koja je poznata po jedinstvenom baroknom oltaru. Taj oltar po svojoj kićenosti i monumentalnosti pripada vremenu venecijanskih radionica. Uz crkvu je otkriveno starohrvatsko groblje iz 9. i 10. stoljeća. Tu su pronađeni ulomci pletene ornamentike iz istog perioda.
Nemojte propustiti
- posjetiti Memorijalni centar Fausta Vrančića i izložbu njegovih izuma
- pogledati Burtiž, latinsku regatu u Prvić Šepurinama
- plivati i sunčati se na nekoj od pješčanih plaža okruženim tirkiznim morem