U samom središtu Nina, na položaju nekadašnjeg rimskog foruma, nalaze se ostaci monumentalnog rimskog hrama, najvećega na istočnoj obali Jadranskog mora. Oni datiraju iz druge polovice 1. vijeka poslije Krista, iz vremena vladavine cara Vespazijana (69. – 79. godine nove ere). Njegovo se ime nalazi na natpisu uklesanom na frizu s pročelja hrama.
U tlocrtu hrama vidljiva su dva dijela podjednake veličine: svetište (cella) na zapadnoj strani i trijem ispred njega na istočnoj strani. Vanjski opseg građevine bio je 33 metra po dužini i 23,5 metara po širini.
Svetište je iznutra bilo podijeljeno na tri prostora, međusobno odijeljena s po dva stupa sa svake strane. U njega su vjerojatno bili postavljeni kipovi božanstava. U središnji prostor ulazilo se iz trijema, kroz portal od kojeg su se sačuvali ulomci nadvratnika i dovratnika. Ispred svetišta nalazi se prostrani trijem, koji je u pročelju s istočne strane imao šest stupova sa isklesanim žljebovima.
Na podij hrama dolazilo se monumentalnim stubištem na pročelju, čiji se temelji još i danas naziru. Na hramu je podignut jedan korintski stup originalne visine 17 metara.
You must be logged in to post a comment.