Stara gradska jezgra

Osim brojnim sakralnim građevinama poput katedrale sv. Jakova, palačama i kućama plemića i pučana, portalima, butama i drugim znamenitostima, stara gradska jezgra se ističe ljepotom svog središnjeg gradskog Trga Republike Hrvatske.

Trg Republike Hrvatske u historijskim dokumentima iz srednjeg i ranog novijeg vijeka zvao se „Plathea Comunis“ i najvažniji je javni prostor šibenske komune. Vijekovima je ovaj trg bio središte javnog društvenog života, a okružuju ga katedrala sv. Jakova, Velika loža (u novije vrijeme nazvana Gradskom vijećnicom) i Mala loža (Loža gradske straže). U neposrednoj blizini glavnog gradskog trga nalazi se i Kneževa palača, sjedište gradske vlasti u doba mletačke uprave.

U staroj gradskoj jezgri zanimljiv je i Trg s četiri bunara koji je zapravo gradska cisterna izgrađena 1453. godine.

Budući da je Šibenik stalno oskudijevao vodom, za vrijeme mletačke uprave sagrađena je velika cisterna na nekadašnjem posjedu dominikanaca. To je jedina cisterna sagrađena izvan gradskih bedema. Nazvana je Četiri bunara po četiri bunara krune pomoću kojih se vadila voda iz cisterni.

Velika loža nalazi se na središnjem gradskom trgu, odnosno Trgu Republike Hrvatske, a podignuta je u renesansnom stilu između 1534.-1542. godine.  A 1943. godine prilikom savezničkog zračnog bombardiranja u potpunosti je razorena te je nakon rata renovirana. U Velikoj loži obavljalo se sudovanje, ali i različiti pravno poslovi, a Velika loža služila je i kao pritvor.

Kneževa palača nalazi se na obali, u staroj gradskoj jezgri.

Ona je središte ureda gradske administracije i mjesto gdje se sastajalo Gradsko vijeće. Godine 1975. dovršena je adaptacija Kneževe palače za potrebe smještaja Muzeja Grada Šibenika.

Biskupska palača naslonjena je na katedralu sv. Jakova s morske strane.

Riječ je o objektu iz sredine 15. vijeka sa stilskim odlikama gotike i renesanse, nastalom na mjestu prve biskupske palače s kraja 13. vijeka. Između Biskupske i Kneževe palače nalaze se sačuvana jedna od gradskih vrata Šibenika s morske strane tzv. Nova vrata koja su svoj konačan oblik dobila 1570. godine.