U Ćemaluši, na mjestu gdje se od Titove ulice odvaja Ferhadija, sve do 1940. godine nalazila se stara džamija Havadže Kemaludina s mezarjem. Dolaskom Austro-Ugarske, mahala Ćemaluša počinje se naglo graditi, pa su u kratkom periodu, umjesto bosanskih kuća, nikle masivne zgrade, a duž Ferhadije su postavljene šine kojima je povremeno prolazio ćiro dovozeći materijal za gradnju Katedrale. Tako velika građevinska aktivnost pored džamije uzrokovala je njeno postepeno propadanje, kao i odsutnost većeg broja vjernika u mahali, koji su je redovno posjećivali i obnavljali.
Hrabar poduhvat
Uoči Drugog svjetskog rata, tokom vladavine Kraljevine Jugoslavije, u nepovoljnom trenutku podjele BiH između hrvatske banovine i srpskih zemalja, Vakufska direkcija ruši ostatke džamije i započinje hrabar građevinski poduhvat, koji će trajno obilježiti panoramu grada. Odlučeno je da se gradi veliki objekt – prvi neboder u Sarajevu, a jedan od pet u regionu u tadašnje vrijeme. Njegov dizajn morao je biti simboličan i na neki način morao je buditi sjećanje na džamiju koja je srušena. Projekt nebodera uradio je poznati arhitekta Reuf Kadić, koji je zajedno sa svojim bratom bio predvodnik moderne arhitekture u BiH.
Futurističko obilježje
Veći dio 12-spratne zgrade s podrumom, koji služi kao temelj, izgrađen je u kratkom roku, ali su radovi završeni tek 1947. godine. Betonska konstrukcija s tornjem visoka 40 metara ispunjena je ciglama i zelenom fasadom, velike prozorske površine daju unutrašnjosti maksimalnu osvijetljenost i ugodan osjećaj.
Na devetom spratu, broju koji ima značaj u islamu, nalazi se poznata terasa, galerijski izvedena oko tornja. Ona podsjeća na šerefet munare. Na njoj su zbog prekrasne panorame grada često snimani muzički spotovi, ali i scene mnogih filmova. Vakufski neboder tako je postao još jedno futurističko obilježje grada, kojem takvih simbola nije nedostajalo. Poslije električne centrale i tramvaja, ulične rasvjete i armiranobetonskog mosta, Sarajevo dobiva i prvi neboder. Šetajući Ferhadijom od Vječne vatre do Markala, on je gotovo neprimjetan i nenametljiv.
Hotel u tornju
Zgrada je nacionalizirana i pretvorena u stambeni objekt. U neboderu se nalazilo i predstavništvo Jugoslavenskog aerotransporta, po čijoj je velikoj reklami na tornju u narodu prozvan JAT-ov neboder.
Adresa
Ferhadija 2, 71000 Sarajevo
[wp-svg-icons icon=”location-2″ wrap=”i”] Detaljnu mapu svih turističkih atrakcija u Sarajevu možete pogledati ovdje