Virska Kaštelina

Kaštelina Jedna od najpoznatijih znamenitosti ostrva Vira je venecijanska utvrda Kaštelina koja se nalazi na predjelu zvanom Kozjak, izgrađena je početkom 16. vijeka. Služila je za obranu od uskoka i Turaka, te je služila i kao sklonište Virana i ninskog kraja u slučaju napada.

Duž dalmatinske obale tada su građena pribježišta u koje se sklanjalo lokalno stanovništvo sa svojim dobrom i stokom. Često se prostor oko već postojećih srednjovjekovnih kaštela štitio privremenim konstrukcijama od drva, zemlje ili šiblja ili su građene prave zidine koje su svojim opsegom zatvarale prostor dovoljno velik da bi se svi mogli skloniti u njega.

Upravo takvi zakloni uz koje su se s vremenom nanizale kuće ostali su jezgra mnogih manjih mjesta na dalmatinskoj obali. Za razliku od njih uz virsku utvrdu nije se oblikovalo naselje.

Virska Kaštelina sagrađena je na pomno odabranu mjestu – na osami (malenom rtu koji s tri strane štiti more). Obrambena utvrda položena je u dužini od gotovo 40 metara u smjeru jugozapad-sjeveroistok tako da zapriječi pristup rtu s kopnene strane.

Prostranija kula pravokutne osnove na zapadnoj strani i istočna kula kvadratne osnove povezane su obrambenim zidom što se otprilike na pola duljine lomi pod blagim kutom.

Svojim volumenom zapadna kula dijelom izlazi iz ravnine prema kopnu dok su joj bočni zidovi nekad produljivali prema morskoj strani s unutarnje strane obrambenog zida. Zapadno od nje smješten je ulaz u tvrđavu. Njega je bočni zid, što je s vanjske i unutarnje strane utvrde pratio rub grebena, štitio od opasnosti koja je mogla lako zaprijetiti iz susjedne pješčane uvale.

Na suprotnom kraju utvrde, prateći smjer glavnog obrambenog zida, od istočnog kuta kule u more se produživao još jedan pomoćni zid. Ovako planirana fortifikacija građena je od uslojenog kamena klesanog u pravilne blokove i položenog u debele slojeve vapnenog morta. Kule i zid među njima na kopnenoj su strani ojačani škarpom blagog nagiba, nad kojom se nastavljaju zidovi.

Na pročelju Kašteline sačuvani grbovi venecijanskih obitelji generalnih providura za Dalmaciju, koji su upravljali ovim krajem u to vrijeme. Na sjevernoj kuli nalazi se dijelom oštećeni krilati lav, simbol Republike Venecije.