Grad Pag

Grad Pag je administrativna jedinica koja obuhvata mjesta Pag, Miškovići, Dinjiška, Vlašići, Smokvica, Stara Vas, Vrčići, Gorica, Košljun, Šimuni, Dubravu, Sveti Marko i Svetu Mariju.

Središnje mjesto administrativne jedinice Grad Pag je mjesto Pag u kojem se nalazi sjedište Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva. Glavne ekonomske grane u Gradu Pagu su turizam, stočarstvo (proizvodnja sira i janjećeg mesa) i solarstvo. Grad Pag je luka i ekonomsko središte ostrva Paga. Leži na jugoistočnoj obali istoimenog zaljeva, gdje zaljev prelazi u plitko slano jezero (Paške solane).

Na sadašnjoj lokaciji Pag je izgrađen u 15.vijeku po urbanističkom planu poznatog hrvatskog graditelja Jurja Dalmatinca, sa središnjim trgom i četiri ulice koje pravilno dijele grad na 4 kvarta.

Početkom 20.vijeka grad se širi izvan gradskih zidina, a za to razdoblje vezano je i otvaranje prvog hotela u gradu. Ipak, turizam se intenzivno počinje razvijati tek izgradnjom Paškog mosta 1968. godine.

Zbog svoje burne prošlosti grad Pag je bogat  kulturnim spomenicima. Ljubitelji povijesne baštine mogu razgledati  Zbornu crkvu Marijinog Uznesenja, Knežev dvor (datira iz 15.vi., bio je središte otočne i gradske uprave).

Zatim, kulu Skrivanat (jedina preostala od devet kula koje su zajedno s bedemima nekad okruživale grad), crkvu Sv. Jurja (zaštitnik grada Paga, jednim svojim dijelom je bila dio sjeveroistočnih zidina grada), crkvu Sv. Frane,

Zatim, samostan Sv. Margarite,  magazine soli (jedinstveni spomenici paške arhitekture, a bez premca su i u svjetskim razmjerima).

Također u Starom Gradu koji se nalazi samo jedan kilometar od stare gradske jezgre a od 70-ih godina 20.st. je i sastavni dio grada Paga nalaze se brojni povijesni spomenici.

Tu su otkriveni dijelovi franjevačkog samostana romanička crkva Sv. Marije, otkriveni su i ostatci antičkih spomenika. Sadašnja crkva Sv. Marije nastala je na temeljima starohrvatske bazilike iz 8.vi. a osobitost StarogGrada čine samostanski bunar i kip Majke Božje od Starog Grada.

Posebno mjesto u kulturnoj historije grada zauzima paška čipka – posebna vrsta čipke koju odlikuje iznimna ljepota uzoraka. Prvi zapisi o paškoj čipki potječu iz 15.vijeka a način izrade i uzorci su se prenosili s koljena na koljeno.

Paška čipka danas je zaštićena kao UNESCO-ovo nematerijalno dobro, a kolekcija paške čipke koju paške sestre benediktinke čuvaju i sakupljaju više od 150 godina Ministarstvo kulture RH proglasilo je kulturnim dobrom Hrvatske. Sasvim normalno je šetajući gradom Pagom vidjeti stare žene kako izrađuju poznatu Pašku čipku – roželicu.

U ekonomskom smislu zaštitni znak grada je proizvodnja soli. Kvalitetna sol proizvodi se ovdje već vijekovima, a Solana Pag najveća je solana u Hrvatskoj.