office@kofer.info 00387 (0)61/52-61-52

Kula Gornji ugao

Dubrovnik je javnosti predao još jedan dokaz svojih mudrih i slavnih vijekova.

Usred Grada opasanog zidinama otkriveno je i znalački prezentirano očekivano, no ipak iznenađujuće otkriće: jedinstvena sačuvana industrijska zona, srednjovjekovna ljevaonica metala pod Minčetom s kraja 15. vijeka. Svjedočanstvo kako se u Dubrovniku ne samo trgovalo, već i proizvodilo.

Sve je počelo 2003. godine, namjerom Društva prijatelja dubrovačke starine, koje revno skrbi o dubrovačkom fortifikacijskom sklopu, da obnovi Kulu Gornji ugao.

Ta je četverouglasta kula zajedno s prvotnom Minčetom flankirala fortifikacijski element zvan „kliješta“, a u 15. vijeku te dvije kule, sukladno razvoju odbrane, izravno se povezuju gradskim zidom, pa tako „kliješta“ kao obrambeni element nestaju, no postaju dio Grada koji će dobiti iznimnu i važnu ulogu.

Arheološka istraživanja, a onda i otkrića vođena unutar Kule Gornji ugao rezultirala su postupnom otkriću metalurške ljevaonice, koja je na radost istraživača, arheologa potpomognutih arheometrijom kao „forenzikom“, historičara, arhitekata i konzervatora za trogodišnjeg trajanja istraživanja ( 2005.- 2008.) iznjedrila pravo industrijsko čudo!

Cijela ta ekonomska, metalurška zona koja se prostire na oko 600 četvornih metara, sačuvala je sve tragove svog proizvodnog procesa.

Pronađeni su ostatci arhitekture ljevaonice sa svim njezinim originalnim sadržajima: talionicom, kaluparnicom, bazenima s vodom, kanalom s taložnicama te spremištem pijeska.

Tu se pripremao barut, lijevala se bronca, oblikovala zvona, uporabni predmeti, no najvažnija je proizvodnja bilo oružje – topovske kugle i tanad različitih veličina, koje je Dubrovačka Republika izvozila na Sredozemlje i Balkan.

Bilo je to gotovo idealno mjesto za vitalni gospodarski pogon Grada – Države, pod okom i kontrolom vlasti, zaštićen gradskim zidinama, a opet odvojen od stambenoga dijela Grada, kako bi se stanovništvo zaštitilo od dima, mirisa, ali i požara.

Ljevaonica pod Minčetom funkcionirala je sve do 17. vijeka, a u zemljanom nasipu kojim je bila zatrpana nakon Velike trešnje 1667. godine pronađeno je i puno nalaza keramike. Veliko otkriće omogućilo je zajedničku prezentaciju kompleksa ljevaonice s unutrašnjošću Kule Gornji ugao, koja je vrsnom obnovom poslužila kao muzej pokretnih arheoloških nalaza.

Dubrovnik je, pak, dobio novu atrakciju, novi sadržaj u sklopu velebnih gradskih zidina. Nad lokalitetom ljevaonice, izvedena je armiranobetonska ploča, koja služi kao sportsko igralište, dok se historijska ljevaonica razgleda dojmljivo i ugođajno osvijetljena s prozirne metalne uzdignute staze koja vodi do svih njezinih nevjerojatno zanimljivih dijelova.

Morate biti prijavljeni za objavljivanje komentara.