office@kofer.info 00387 (0)61/52-61-52
Crkva Sv. Nikole nalazi se na dnu ulice Prijeko. Izvorna predromanička crkva pripadala je južnodalmatinskom tipu jednobrodne longitudinalne crkve s kupolom. U kasnijim stoljećima crkva je doživjela prigradnje, a pročelje joj je kasnorenesansno. Unutar crkve nalaze se predromanički kameni pleterni reljef, slika Bogorodice iz XIII./XIV st. (doslikana u XVI. vi.), kao i oslikani drveni reljef […]
Neposredno uz gradske zidine, na Pelinama, smjestila se Crkvica sv. Jakova Pipunara,prvotno sv. Pavla. Prvi put se spominje 1225. godine kad dominikanci dolaze u Dubrovnik i naseljavaju njeno susjedstvo. Jednobrodnoj romaničkoj crkvici, izgradnjom okolnih kuća, ostalo je slobodno samo južno pročelje sa slijepim patuljastim arkadama, bočnim ulazom i zvonom s preslicom. Crkvica posjeduje i sliku […]
U njedrima samostana najbogatija je knjižnica grada. Na policama u knjižnici u kojoj se nekada osjećao uzbuđujući miris tinte čuva se preko 20 tisuća svezaka, među kojima se čuva 137 inkunabula, primjeraka crkvenih korala i preko tisuću i dvije stotine rukopisa. U knjižnici se čuva jedini sačuvani primjerak prvog izdanja Judite Marka Marulića te jedan […]
Srpska pravoslavna Crkva sv. Blagovještenja izgrađena je 1877. u historijskoj jezgri Dubrovnika. U sklopu pravoslavne crkve koja se nalazi u ulici Od puča 8 smješten je i Muzej s vrijednim ikonama, a u neposrednoj blizini su i prostorije Srpske pravoslavne općine Dubrovnik. Od puča 8
Ovdje se nalazi jedno od najljepših arhitektonskih ostvarenja Dalmacije – klaustar samostana sa 120 stupova koji okružuje najstariji dubrovački vrt. Stari franjevački samostan nije bio na mjestu na kojemu se prostire danas, do Crkve sv. Spasa, između Place pa sve do tvrđave Minčeta. Ratne opasnosti koje su zaprijetile Dubrovačkoj republici početkom 14. vijeka, natjerale su […]
U Dubrovnik su muslimani počeli dolaziti tek nakon 1878. godine kad je Bosna i Hercegovina, Berlinskim kongresom i voljom ondašnjih svjetskih sila, ušla u sastav Austro-Ugarske Monarhije, pa se Dubrovnik i njegovo bosansko-hercegovačko zaleđe našlo u istoj državi. Stalniji boravak muslimanskog stanovništva iz BiH u Dubrovniku vezan je tek za početak XX vijeka. Islamska Zajednica […]
U znak zahvalnosti za spas od zastrašujućeg potresa 1520, iste godine kada se i dogodio, izgrađena je ova zavjetna crkvica i posvećena je sv. Spasu. Bila je to odluka Dubrovačkog senata, a koliko je njihove iskrene zahvalnosti bilo u njoj možda na neki čudesan način ukazuje činjenica da je ova crkvica ostala netaknutom u “velikoj […]
Na ulazu u grad, kao štit protiv kuge, izgrađena je 1466. godine crkva Sv. Sebastijana. Gradili su je Mihoč Radišić i Vlatko Dešković, a sljedećih su desetljeća brojni domaći majstori klesali arhitektonske ukrase, kor i druge dijelove. Renesansna polukružna apsida ove crkve, prvi je primjer takvog tipa u sakralnoj arhitekturi Dubrovnika. 1808. godine Francuzi crkvu […]
Renesansni majstor Petar Andrijić 1534. godine gradi crkvu Navještenja Marijina. Iako su križnorebrasti svod, šiljati lukovi prozora i dijelovi arhitektonske plastike izrađeni na gotički način, crkva je u cjelini ipak vrhunsko ostvarenje prijelaznog, gotičko-renesansnog stila. Pročelje s portalom i preslicom, kao i bočni portal, skulptorski su bogato obrađeni. Običaj ispisivanja zavjetnih poruka na unutrašnjim zidovima […]