Grad Senj najveća je urbana aglomeracija na hrvatskoj obali između Rijeke i Zadra.
Područje grada obuhvaća morsku obalu u dužini od 76 km, a smješten je između mora, obronaka Kapele i Velebita, najveće planine u Hrvatskoj. Leži na 14° 54′ 10″ istočne dužine i 44° 59′ 24″ sjeverne zemljopisne širine.
Njegov položaj na istočnoj obali Jadrana pomorski ga povezuje s gradovima i zemljama Mediterana. Cestovnim vezama povezan je sa zaleđem preko planinskog prijevoja Vratnik (700 m nad morem), na zapadu s Vinodolskom dolinom, Rijekom i njezinim zaleđem, te na jugu sa Zadrom,Splitom i južnom Dalmacijom.
Historija
Grad Senj staro je naselje utemeljeno pred više od 3000 godina na brdu Kuk, istočno od današnjeg Senja. U prapovijesno vrijeme ispod utvrđenog naselja, na utoku bujice u dugi zaljev, nalazilo se sidrište i trgovište na kojemu se obavljala razmjena dobara između stanovnika iz unutrašnjosti, otočana i primoraca.
Zbog porasta važnosti trgovišta, stanovništvo gradine postupno se spuštalo u podnožje i osnovalo novo naselje koje se prvi put spominje u IV. st. pr. Kr. u Periplusu grčkog moreplovaca Pseudoskilaka pod imenom Attienites. Sredinom II. st. pr. Kr. u ove krajeve dolaze Rimljani i postupno preuzimaju kontrolu nad gradom koji se u njihovo vrijeme naziva Senia.
Iz Senije kreću na ratne pohode protiv Japoda i ostalih buntovnih ilirskih plemena u zaleđu. Oni su nastavili izgrađivati grad, posebice od sredine I. st. p. Kr. pa do IV. st. U vrijeme njihove vladavine Senia je postala glavno trgovačko, prometno i kulturno središte ovog dijela jadranske obale.
Izgrađeni su: gradska vijećnica, vodovod, terme (kupališta), hramovi (posvećeni bogovima Dijani, Magni Mater/Kibeli i Liberu) i drugi objekti, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi kamenih spomenika, skulptura božanstava, arhitekture i groblja pronađenih na ovom području.
Tijekom V., VI. i VII. st., u vrijeme Seobe naroda, prodiru s istoka barbarska plemena koja prekidaju zlatno doba grada. Arheološkim istraživanjima ustanovljeni su tragovi paljevine i rušenja koje je izvela jedna od tih skupina. Danas ne možemo pouzdano utvrditi o kojoj se skupini radi.
Najvjerojatnije su to prvi učinili Zapadni Goti (Vizigoti) koji u ovim krajevima borave u prvoj polovici V. st., a konačno rušenje izveli su Avari i Slaveni početkom VII. st.
Na antičkim ruševinama Hrvati u srednjem vijeku podižu novi grad koji u svom imenu čuva tradicije antičke Senije, tj. današnji Senj. O povijesti hrvatskoga Senja u prvim stoljećima poslije dolaska Hrvata gotovo da i nema podataka. Centar srednjovjekovne hrvatske države bio je južnije (u današnjoj Dalmaciji), pa Senj gubi značaj prometnog i trgovačkog središta. Tek sredinom XII. st. grad se opet spominje u pisanim vrelima. Tada je zbog promjene geopolitičkih odnosa i pomicanja središta države prema unutrašnjosti Senj ponovno dobio na važnosti. Godine 1169. osniva se biskupija, što ukazuje na značenje i važnost grada. Od godine 1184. grad pripada viteškom redu templara u čijem će posjedu ostati do 70-ih godina XIII. st.
Poslije templara preuzimaju ga knezovi krčki, kasnije nazvani Frankopani (Frankapani), pod čijom će upravom obnoviti stari sjaj. Ponovno se razvija trgovina i raste značaj senjskoga prometnog pravca i luke. Gospodarski napredak stvorio je osnovu za izgradnju grada, brojnih crkava i samostana u gradu i okolici.
U srednjem je vijeku Senj poznat po glagoljici, pismu vjerojatno stvorenom još u IX. st. za potrebe evangelizacije Slavena. Od XII. st. glagoljica postoji još jedino na tlu Hrvatske, a osobito je razvijena na senjskom području. Godine 1248. senjski je biskup dozvolom pape Inocenta IV. postao jedini biskup u katoličkom svijetu koji može koristiti glagoljicu i narodni jezik u liturgiji. To je dalo novi poticaj razvoju ovoga pisma tijekom XIV. i XV. stoljeća, o čemu govore i brojni sačuvani glagoljski natpisi i rukom pisane knjige i dokumenti.
U Senju je radila i glagoljska tiskara, osnovana oko 1494. godine, koja je bila među prvim tiskarama u cijeloj jugoistočnoj Europi i u kojoj su tiskane dvije inkunabule: Senjski glagoljski misal i Spovid općena. Sredinom XV. st., u grad ulazi vojna posada Ugarsko – hrvatskog kralja Matije Korvina. Godine 1469. Senj će postati središte Senjske kapetanije koja je osnovana radi sve bliže osmanlijske opasnosti, ali i zbog obrane od ekspanzionističke politike Venecije.
Osmanlijski ratni pohodi na ovo područje osobito su se intenzivirali u prvoj polovici XVI. st. kada je kraj oko Senja posve opustio, a sam grad postao utočište brojnim izbjeglicama s okupiranih područja. Od izbjeglica se formiraju vojne postrojbe, znameniti senjski uskoci, koji će do početka 20-ih godina XVII. st. uspješno braniti Senj i nanositi teške gubitke vojskama Osmanskoga Carstva i Venecije. Za potrebe obrane na brdu Trbušnjak 1558. godine završena je izgradnja tvrđave Nehaj u koju je bila smještena uskočka posada.
Zbog junačkog otpora višestruko jačem neprijatelju ovi su hrabri borci ušli u legendu i narodnu pjesmu, a zbog novonastalih političkih prilika u XVII. st. postali su smetnja i opasnost za novu, miroljubiviju politiku Habsburške Monarhije prema Osmanskom Carstvu i Veneciji, te su bili raseljeni po ostalim hrvatskim krajevima. Mirnija vremena omogućila su obnovu senjske trgovine, a time je bio osiguran i gospodarski prosperitet grada. Posebice je to izraženo u drugoj polovici XVIII. i prvoj polovici XIX. st. kada se izvode veliki građevinski radovi (izgradnja nove Jozefinske ceste, obnova luke, gradnja velikih, tzv. Carskih magazina, regulacija bujice i sl.).
Tada počinje novo zlatno doba grada koji će postati jedan od najznačajnijih gospodarskih i kulturnih centara ondašnje Hrvatske. Senjska luka postaje jedna od najvažnijih u državi. Kroz nju prolazi uvoz soli i izvoz žita i drveta. Senjski pomorci na svojim brodovima plove diljem svijeta, a osobito intenzivno trguju s mediteranskim zemljama.
U prosperitetni grad doseljavaju se poduzetnici i radna snaga, osnivaju se trgovačka i brodograđevna društva, trgovinska i obrtnička komora, a razvija se i značajna kulturna djelatnost. Osnivaju se: gradska glazba, čitaonica i ostala kulturna društva.
Senj postaje značajan kulturni centar, a njegovi intelektualci i građani nositelji hrvatske nacionalne ideologije. U gradu su rođeni i živjeli najpoznatiji hrvatski književnici i pjesnici onoga vremena: Silvije Strahimir Kranjčević (1865. – 1908.), Vjenceslav Novak (1859. – 1905.), Milutin Cihlar Nehajev (1880. – 1931.), Milan Ogrizović (1877. – 1923.)…Izgradnja željezničke pruge Karlovac – Rijeka (1873.) koja je zaobišla Senj imala je pogubne posljedice za gospodarstvo i trgovački značaj grada.
Promet u luci je veoma smanjen, a roba je skrenula prema Trstu i Rijeci koji su željezničkim vezama bili povezani sa zaleđem. Uloga Senja svedena je na izvoznu luku za drvo iz šire okolice.
Izostanak gospodarskog prosperiteta i marginaliziranje senjskoga prometnog pravca negativno su djelovali na sve ostale vidove života u gradu i široj okolici, tako da već krajem XIX. st. dolazi do odljeva kapitala i stanovništva. To će se u XX. st. intenzivirati, posebice nakon svršetka Drugog svjetskog rata, kada se gospodarskim razlozima pridružuju i politički.
U Drugom svjetskom ratu stara gradska jezgra je znatno oštećena u bombardiranjima pri čemu je nestao veliki dio izuzetno vrijedne kulturne baštine. No, dosta se spomenika i sačuvalo, što Senj danas čini zanimljivim za domaće i strane posjetitelje.
SELECT wp_posts.*, 1 rooms_available, 0 rooms_booked , IFNULL((SELECT price_meta2.meta_value + 0 FROM wp_postmeta price_meta2 WHERE price_meta2.post_id=wp_posts.ID AND price_meta2.meta_key='_accommodation_min_price:2024-04-26:2026-04-26' LIMIT 1), 0) accommodation_price , IFNULL((SELECT price_meta3.meta_value + 0 FROM wp_postmeta price_meta3 WHERE price_meta3.post_id=wp_posts.ID AND price_meta3.meta_key='accommodation_static_from_price' LIMIT 1), 0) accommodation_static_price
FROM wp_posts INNER JOIN wp_postmeta ON ( wp_posts.ID = wp_postmeta.post_id )
WHERE 1=1 AND (
( wp_postmeta.meta_key = 'accommodation_location_post_id' AND wp_postmeta.meta_value IN ('777443') )
) AND wp_posts.post_type = 'accommodation' AND ((wp_posts.post_status = 'publish'))
GROUP BY wp_posts.ID HAVING 1=1
ORDER BY RAND()
Nažalost, smještaj nije pronađen.
Nažalost, tura nije pronađena.
U blizini
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Nacionalni park Sjeverni Velebit, najmlađi je hrvatski nacionalni park, osnovan 1999. godine. Njime se željelo obuhvatiti najatraktivnije i prirodno najvrednije prostore sjevernog dijela Velebita.
U prostoru ovog izrazito gorskog parka koncentriran je na malom prostoru izuzetno velik broj atrakcija – veličanstvene krške forme Hajdučkih i Rožanskih kukova, jedinstveni botanički vrt u prirodi, Lukina jama, jedna od najdubljih na svijetu. Stoga hrvatski planinari upravo ovaj prostor smatraju najvećim draguljem među hrvatskim gorama.
Nešto slabija posjećenost uvjetovana udaljenošću od glavnih prometnica samo povećava mističnost i iskonski prirodni ambijent ovog prostora.
Krasno 96
53274 Krasno
Telefon +385 53 665 380
Kuća Velebita
Kuća Velebita je posjetiteljski i informacijski centar za posjetitelje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Smještena je u selu Krasnu, jednom od naših najvećih planinskih naselja.
Kao prepoznatljiv, moderan i atraktivan sadržaj omogućuje prezentaciju prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka tijekom cijele godine. Ovdje se možete informirati što posjetiti i doživjeti u Parku, Krasnu i okolici, te kupiti ulaznice i suvenire.
U Kući Velebita saznat ćete više o klimi, vrstama i staništima, kulturnoj baštini, geologiji i podzemlju Sjevernog Velebita. Naglasak je stavljen na duboke jame kao na posebnu osobitost Parka. Upoznat ćete se s geologijom i procesom nastanka jama, povijesti i tehnikama njihova istraživanja, te ćete dobiti uvid u specifičan životinjski svijet podzemlja.
Osobita atrakcija je iskustvo ulaska u jamu kroz poseban „lift”. Mističan i nedostupan većini, stvarni svijet podzemlja u Kući Velebita može doživjeti gotovo svatko.
Krasno 96
53 274 Krasno
Telefon +385 (53) 665 380
Park prirode Velebit
Iako su na Velebitu, najvećoj hrvatskoj planini, izdvojena dva nacionalna parka – Paklenica i Sjeverni Velebit, u preostalom većem dijelu planine još je čitav niz prirodnih znamenitosti koje idu u red najvrednijeg što Hrvatska ima.
Stoga je čitava oko 150 kilometara duga planina Velebit zajedno s oba nacionalna parka i nizom drugih manjih posebno zaštićenih područja zaštićen kao park prirode, te kao Svjetski rezervat biosfere UNESCO-a. Sa čak 2.000 četvornih kilometara površine park prirode Velebit je daleko najveće zaštićeno područje Hrvatske, veće od svih ostalih zaštićenih područja zajedno.
Ova veličanstvena planina ima lica – surovu golet na primorskoj i nepregledne šume na kontinentalnoj strani i diči se sa bezbroj ljepota – neobičnim stijenama, divljim kanjonima, dubokim jamama, spiljama i mnogim drugim krškim oblicima.
Kaniža bb
53000 Gospić
Telefon 053/560 450
Muzeji
Gradski muzej Senj
Gradski muzej Senj nalazi se u palači obitelji Vukasović koja je bila jedna od najuglednijih i najutjecajnijih senjskih obitelji. Palača je građena u XIV./XV. vi. U gotičko-renesansnom stilu i vrhunski je objekt profane arhitekture grada Senja.
Gradski muzej osnovan je 1962. godine kao kulturna i znanstvena ustanova čija je zadaća skupljanje, čuvanje, sređivanje, proučavanje, obrađivanje, prezentiranje i objavljivanje muzejske i historijsko-kulturne građe. Muzej ima i odgojno-obrazovnu funkciju, a vodi brigu o cjelokupnoj kulturnoj i prirodnoj baštini grada i okolice.
U muzeju su uređene zbirke: Arheološka i hidroarheološka, Zbirka glagoljice i glagoljskog tiskarstva, Senjskog pomorstva, Intelektualni krug Senja, Zbirka novije senjske povijesti, Etnografska zbirka-Bunjevci i Prirodoslovna zbirka-Velebit. U sastavu Gradskog muzeja djeluje i stručna knjižica (Seniensia) sa starijom i novijom arhivskom građom, fotodokumentacija te manja zbirka umjetničkih slika.
Radno vrijeme: Ponedjeljak - petak / 7,00 - 15,00 h
Vikendom i praznicima - Zatvoreno
Adresa i kontakt : Milana Ogrizovića 5 , 53270 Senj
Telefon +385 53 881-141
Šumarski muzej Krasno
Otvoren je 2005. g. na 240-tu obljetnicu postojanja Šumarije Krasno, te je prvi šumarski muzej u Hrvatskoj. Stalni postav zbirke obuhvaća 300 eksponata iz povijesti šumarstva ovog kraja.
Uz stare alate i pribor za sječu, uređivanje i uzgajanje šuma te rasadničku proizvodnju, tu se mogu vidjeti i transportna sredstva nekad korištena u šumarstvu, stare šumarske karte, fotografije, pisani dokumenti i stručna literatura, te trofeji divljači koja obitava na ovom području.
Adresa i kontakt :Krasno bb , 53274 Krasno
Telefon 053/851-116
Vjerski objekti
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije ima veliku vrijednost kao arhitektonski spomenik prošlosti te se s pravom doživljava kao najznamenitiji spomenik vjere i kulture u gradu Senju.
Sagrađena je 1169. g. kao jednobrodna romanička bazilika na temeljima poganskog svetišta Magnae mater, a zatim paleokrščanskog objekta iz IV – V stoljeća. Nalazi tih objekata utvrđeni su iza svetišta oko 1,5 m pod zemljom. Pročelje i južna strana katedrale bili su do sredine XVIII st. ukrašni lijepim romaničkim lukovima i nišama izgrađenim od fine opeke, što je utjecaj sjevernotalijanskog graditeljstva u Primorju. U XV. st. s lijeve strane svetišta dograđena je sakristija.
U sredini XVIII st. crkva se proširuje dvjema pobočnim lađama i iz tog su vremena svi oltari i druge umjetnine. Najvredniji spomenik u katedrali je grob senjskog biskupa Ivana Cardinalibusa (+1392), postavljen iznad ulaza u sakristiju , a izrađen u stilu gotičkog zidnog groba. Od drugih spomenika posebno je značajan reljef Svetog Trojstva koji se ranije nalazio u crkvi Svetog Petra. U donjem dijelu reljefa nalazi se kockasti grb plemića Perovića iz 1491. g. Zanimljiv zbog toga jer je to do sada najstarija poznata varijanata hrvatskog državnog grba, koji se službeno upotrebljava od 1527. g. Za vrijeme drugog svjetskog rata katedrala je teško oštećena pa su nestale mnoge umjetnine i dio arhiva senjskog Kaptola. Današnji je izgled katedrala dobila 1949. i 1950. g . prilikom restauracije.
Ispod glavnog oltara nalaze se grobnice senjskih biskupa Pohmajevića, Ožegovića i Maurovića, a ispod desne lađe podzemne kripte u kojima su grobovi senjskih građana od konca XVIII do sredine XIX st. Na prostoru jugozapadno od crkve nalazilo se se do XVIII st. gradsko groblje. Taj se predio i danas Cimiter . Uz samu katedralu nalazile su se crkvice Sv. Jurja, Nevine dječice, Sretnih mladenaca, i Žalosne Gospe. U dokumentaciji se još spominje i crkva sv. Ane i kapela plemićke obitelji Vukasović. Ispred današnjeg tornja nalazio se stari toranj koji je zbog trošnosti porušen, a prema tradiciji poticao je iz 1000 g. Iz doba kralja Držislava.
Godine 1987. uz pomoć grada Senja utemeljena je Stalna izložba crkvene umjetnosti. Izložba obuhvaća izabrane izloške iz riznice senjske katedrale, arhiva i biskupijske knjižnice. Na njoj su prezentirani ostaci spomeničkog blaga ostalih senjskih crkava, ključevi grada Klisa, salonsko pokućstvo iz vremena biskupa Ožegovića u empir stilu, portreti senjsko – modruških biskupa i liturgijsko posuđe.
Stalna izložba crkvene umjetnosti za posjetitelje je otvorena:
od 15. srpanja do 1. rujna:
svakim danom: 9-12 i 18-20
ostali mjeseci:
radnim danom: 7-15
subotom i nedjeljom ne radi
U ostalo vrijeme posjet je moguć u dogovoru s Upravom na tel. 053/882-109. Arhiv i knjižnica nisu otvoreni za posjetitelje, već samo za znanstvena istraživanja i to isključivo po najavi.
Trg Cimiter 7 , 53270 Senj
Telefon +385 (0)53/882-109
Svetište Majke Božje od Krasna
Crkva Majke Božje Krasnarske
Istočno od Krasna i sela Devčići vodi put do crkve Majke Božje Krasnarske iz XVIII., izgrađene na temeljima jedne srednjovjekovne crkve. Najveću umjetničku vrijednost u crkvi predstavlja drveni kasetirani strop, oslikane scene iz života Isusa, Marije i svetaca, s latinskim citatima, iz 1740.g. Ovdje se narod od davnina okuplja 15. kolovoza na svetkovinu Velike Gospe.