Otok Cres
Cres ostrvo je smješteno u Kvarnerskom zaljevu u sjevernom Jadranskom moru. Cijelo ostrvo administrativno pripada Primorsko-goranskoj županiji.
Cres je najveće ostrvo Jadranskog mora sa površinom od 405,705293 km² uz susjedno ostrvo Krk koje je iste površine.
Cres je drugi po dužini, odmah poslije ostrva Hvara, a dugačak je 66 km i 12 km širok u najširem dijelu.. Pruža se u pravcu sjever-jug. Svojim severnim krajem zatvara Kvarnerski zaljev. Zapadno i severozapadno od njega se nalazi poluostrvo Istra, a na istoku i severoistoku ostrvo Krk.
Cres i južno od njega smješteno susjedno ostrvo Lošinj su nekada bili kopneno spojeni tankom prevlakom ali je kasnije prokopan kanal koji ih je razdvojio. Danas su ova dva ostrva spojena mostom kod grada Osora. Upravno pripada Primorsko-goranskoj županiji.
Na ostrvu se nalazi slatkovodno Vransko jezero - kriptodepresija koje je glavni izvor pitke vode za cijeli arhipelag.
Smješteno je u središtu ostrva i zbog svoje važnosti veoma je zaštićeno pa je u njemu zabranjeno kupanje i ribolov. Spada među najdublja slatkovodna jezera u istočnoj Evropi. Razina slatkovodnog jezera je iznad razine mora, a njegovo dno ispod morske razine na dubini od 74m.
Razvedena i 248 km duga obala u južnom i zapadnom dijelu ostrva skriva mnoštvo prekrasnih uvala i plaža, a na sjeveru i istoku obala je strma.
Najviši vrhovi ostrva, Gorice (648 m) i Sis (638m), pružaju prekrasan pogled na Kvarner i susjedna ostrva. Penjući se na vrhove ili samo šetajući mnogobrojnim šetalištima po ostrvu, možete udisati miomirise više od 1300 ostrvskih biljnih vrsta, od kojih su mnoge endemske.
Također možete posjetiti ornitološki rezervat. Naime, ostrvo Cres jedno je od posljednjih prebivališta rijetke ptičje vrste – bjeloglavog supa, pogotovo njegov sjeverni dio. Upravo tamo zbog njih postoji eko-centar u Belom koji ih štiti od izumiranja. Na Cresu se gnijezdi suri orao, škanac, a to je jedinstveno hranilište ove vrste na nekom Jadranskom ostrvu.
Cres je najrjeđe naseljeno ostrvo Jadrana. Stanovništvo se bavi ovčarstvom, maslinarstvom, pčelarstvom, ribarstvom, turizmom i preradom ljekovitog bilja.
Saobraćaj
Cres je povezan trajektnim vezama. Iz mjesta Porozina trajekt vozi za Brestovu na istočnoj obali Istre, a iz mjesta Merag trajekt plovi put Valbiske na Krku. Središtem ostrva pruža se longitudinalna cesta koji povezuje njegova naselja.
Ekonomija
Stanovnici ostrva se bave pretežno turizmom i poljoprivredom. Od poljoprivrede naročito je razvijeno pčelarstvo - ekstra kvalitetan med od kadulje (žalfije) među najboljima u svijetu, maslinarstvo i stočarstvo – čuvena je creska jagnjetina.
Mjesta
Na ostrvu Cresu, uz grad Cres, nalaze se brojna druga naselja od kojih su neka smještena uz samu obalu, dok se druga nalaze na višim predjelima.
Obalna naselja obiluju prekrasnim uvalicama, osamljenim plažama i čistim morem. Mjestašca koja se ne nalaze na samoj obali imaju velik broj šetališta, pješačkih staza i planinarskih puteva koji vode do skrivenih uvala ostrva.
Većina naselja potiče još iz kamenog doba. Kontinuitet života na ostrvu predstavlja bogato historijsko i kulturno naslijede, od niza liburnijskih gradina, ostataka antickih gradova, ranokatolickih crkvica razasutih po ostrvu, samostana i ostataka gradskih baština venecijanskog razdoblja do spomenika današnjice.
Na otoku Cresu nalazi se 26 naselja Porozina, Filozići, Dragozetići, Beli, Sveti Petar, Predošćica, Vodice, Merag, Cres, Loznati, Valun, Podol, Pernat, Zbičina, Lubenice, Orlec, Vrana, Hrasta, Stivan, Miholašćica, Martinšćica, Vidovići, Belej, Ustrine, Osor, Punta Križa.
Većina od ovih mjesta imaju poneku znamenitost vrijednu posjeta, pa ukoliko ste u mogućnosti za vrijeme boravka na ostrvima svakako posjetite neke od mjesta.
Aktivni odmor na Cresu
Plovidba Kvarnerom pravi je užitak za sva osjetila: čisto plavetno more, brojna ostrva, skrivene uvale, pitoreskna mjesta i luke bogate historije, turistička središta te odlična gastro ponuda. Za one koji vole ronjenje, tu su i ronilački centri, istraživanje olupina pod morem, kao i posjet nekim od najljepših plaža Kvarnera i Jadrana općenito.
Tijekom plovidbe Kvarnerom postoji velika mogućnost da ćete sresti dupine, jedne od rijetkih sisavaca koji stalno nastanjuju Jadran, a možete naići čak i na sredozemnu medvjedicu.
Svojom raznovrsnom ponudom i bogatstvom prirodnih i kulturnih ljepota otok Cres je izuzetna ekološka i kulturna riznica Kvarnera koja malo koga ostavlja ravnodušnim.
Bogatstvom i brojem biljnih vrsta i endema, vodozemaca i neotrovnih gmazova, ornitološkim rezervatima, spomenicima prirode, zaštićenim krajolicima ili predloženim da to postanu, hidroarheološkim lokalitetima, ruralnim i historijskim cjelinama, građevinama i kompleksima pruža poseban doživljaj za svakog posjetitelja ostrva Cresa.
Velika je pažnja posvećena sportu i rekreaciji na ostrvu. Zbog mnoštva malih ulica, staza i puteljaka, na kojima se izmjenjuju pejzaži morske obale, mediteranske šume i primorskog krša, posebni doživljaj su pješačenje, planinarenje i vožnja biciklom. Također, posjetiteljima ostrva Cresa dostupni su tereni za tenis, odbojku, mali fudbal, kuglanje, stolni tenis, mini-golf. Organizovane su i škole ronjenja, jedrenja na dasci, parasailinga i slično.
U turističkoj ponudi ostrva treba istaknuti mnoštvo lijepih i nezaboravnih dnevnih izleta za upoznavanje ostrva Cresa i okoline s užitkom u lijepom ambijentu, očuvanoj prirodi, obilasku mnogobrojnih spomenika i prirodnih atrakcija kao što su: razgledavanje starogradske jezgre grada Cresa, panoramske vožnje brodovima, vožnja brodom oko ostrva Cresa i slično.
Također, na ostrvu Cresu, posebni značaj imaju gastronomski običaji i tradicionalan način pripreme jela i prehrane. Položaj ostrva uvjetuje i način prehrane koji se bazira na mediteranskom okružju i morskim plodovima.
Upoznajte svog dobrog dupina!
Isplovite iz ACI marine Cres i možda se i vama osmjehne sreća da u moru ugledate dobrog dupina.
Dobri dupin (latinsko ime mu je Tursiops truncatus) je morski sisavac i spada u skupinu kitova zubana, ima hidrodinamični oblik tijela tamnoplave do sivkaste boje na leđima, svijetlo sive na bokovima i bijele na trbuhu. Dupini narastu od 2 do 4 metra, a teški su između 100 i 150 kg. Jedinke u Jadranu narastu najviše do 3 metra i žive oko 30 godina.
Žive u skupinama od 3 do 4 jedinke iako se mogu sresti i skupine od 30-ak jedinki, ali vrlo rijetko. Dobri dupini udišu zrak pa povremeno moraju izlaziti na površinu. U potrazi za hranom mogu ostati ispod površine 4 – 5 minuta.
Dobri dupini hrane se u jatima loveći ribu, oni lošinjski posebno vole bijelu ribu: osliće, trlje, ušate i sl. U lovu, kao i u svakidašnjem životu, komuniciraju i koriste se eholokacijom, visokofrekventnim zvukovima za traženje i hvatanje plijena i za dobivanje akustične karte njihova okoliša.
Dupini postaju polno zreli tek s 10 godina. Kako žive 30-ak godina, a razmnožavaju se svakih 3 – 5 godina, mogu imati vrlo mali broj mladunčadi. Upravo zbog slabog nataliteta dobri dupin je ugrožen i ne može obnoviti populaciju. Majka nosi mlado 12 mjeseci i nakon toga ono živi s njom sljedećih 3 – 5 godina. Nakon toga mlado se odvaja od majke te se mladunci udružuju u manje skupine. Upravo su te skupine najzaigranije i radoznale pa se često približavaju brodovima i izvode razne vratolomije.
Zanimljivo je da dupini spavaju, i to samo jednom polovinom mozga i jednim okom uvijek budnim. To je zato što žive u otvorenom okruženju mora te su stoga uvijek u opasnosti.
Dobri dupini međusobno si pomažu u lovu, kod poroda i u bolesti. U slučaju da se neki dupin ozlijedi, ostali mu priskaču u pomoć, podupiru ga i iznose na površinu vode kako bi došao do zraka.
Bjeloglavi sup – odana „porodična“ ptica grabljivica
Zaštićena vrsta ptica grabežljivica gnijezdi se na strmim liticama iznad mora sa partnerom s kojim ostaju do kraja života. Posebne su po svom izgledu – bijela glava bez perja, smeđe tijelo s tamnijim završetkom krila i repa.
Bjeloglavi supovi su ptice grabljivice koje pripadaju skupini strvinara, zaštićena su vrsta, a otok Cres je njihovo idealno prirodno stanište. Jedne su od najvećih ptica koje lete, narastu od 93 do 110 cm u visinu, teže od 7 do 12 kg, a sa svojim rasponom krila od 235 do 290 cm, osvajaju nebo iznad ostrva Cresa i do 120 kilometara na sat.
Supovi su nježni i vjerni životni partneri; nakon što odaberu svog partnera s njim ostaju do kraja života. Žive u kolonijama od više parova te se gnijezde, hrane i odmaraju zajedno. Gnijezda grade na liticama iznad mora, od grančica, suhe trave i vune. Ženka snese samo jedno jaje godišnje, a na njemu sjede oba roditelja. Ptić se izlegne nakon 2 mjeseca i ostaje u gnijezdu gotovo 4 mjeseca i za to se vrijeme roditelji brižno brinu o njemu.
U mjestu Beli, na istočnoj strani ostrva Cresa, nalazi se ekološko-istraživački centar za zaštitu prirode „Caput insulae“. Centar se bavi zaštitom te vrlo ugrožene vrste ptica kojoj prijeti izumiranje. Trudom i djelovanjem Centra uspjelo se utjecati da se hranilište bjeloglavih supova na Cresu proglase ornitološkim rezervatima.
Valunska ploča
Valunska ploča iz XI. vijeka jedan je od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika.
Valunska ploča je dvojezični i dvopisamski natpis. Prvi je redak uklesan na hrvatskom jeziku i starijim oblicima slavenskog pisma (oblom glagoljicom), a drugi i treći red srednjovjekovnim latinskim pismom (karolinom). Na ploči su zapisana stara hrvatska narodna imena rođaka iz triju generacija koji su bili pokopani na istom ukopnom mjestu. Baka se zvala Teha, sin Bratohna i unuk Juna.
Hrvatskim jezikom i glagoljskim pismom je napisano: TEHA, SIN, VNUK JUNA
Srednjovjekovnim latinskim jezikom piše: TECHA ET FILIUS EIUS BRATOHNA ET IUNNA NEPUS EIUS.
Ploča je izložena i čuva se u Valunskoj crkvi sv. Marka.
Vransko jezero
Za Vransko jezero se vezuju razne fantastične priče, bilo da govore o njegovom postanku ili o bićima koja stanuju u spiljama oko njega.
Vransko jezero je kriptodepresija, dubine 74,5 m, srednjeg vodostaja 13 m iznad razine mora pa je najdublji dio jezera oko 61,5 m ispod razine mora. Sadrži više od 2 miliona kubnih metara slatke vode.
Za Vransko jezero se vezuju razne fantastične priče, bilo da govore o njegovom postanku ili o bićima koja stanuju u spiljama oko njega. Prema pradavnim vjerovanjima najčešći stanovnici tih spilja su vile. Legenda o postanku Vranskog jezera govori da je ono nekad bilo veliko polje u vlasništvu dviju sestara Gavanki. Jedna sestra je bila bogata i škrta, a druga je bila siromašna.
Bogata sestra se osilila i počela otimati posjed drugoj, a okrutno i škrto je postupala i prema siromasima. Radi toga je na nju pala božja kazna, potres i potop. Razrušen joj je i potopljen zamak. Ostaci zamka se prema priči i danas vide duboko na dnu jezera i samo se katkada, za oluja, čuje zvonjava iz vodenih dubina.
U jezeru ima šarana, štuka i linjaka, kao i jegulja, čija pojava nije razjašnjena. Danas voda iz Vranskog jezera služi za snadbjevanje kućanstava na području ostrva Cresa i Lošinja, te je iz tog razloga pristup jezeru strogo zabranjen.
Najviši vrhovi
Najviši dio ostrva Cresa proteže se sjevernom dužinom ostrva: Orline - Gorice - Sis, s visinama iznad 600 metara.
Najvažniji prijevoji su Niska, 410 metara i Križić 371 metar. Sis, visok 639 metara, je vršak na hrptu Cresa na kojem se nalaze ostaci pretpovijesne građevine koja je služila kao strateška utvrda jer se s nje pruža pogled na cijeli Riječki zaljev.
Prijevoj Križić također je bio od velikog prometnog značaja jer se s tog mjesta može vidjeti more s obje strane otoka. Uspon na Sis postao je planinarska tradicija pri posjetu otoku.
Početak uspona je na prijevoju Križić na raskršću glavne otočke prometnice i odvojka za Beli. Dobro vidljiva staza vodi po hrptu uz suhozid, staza je ugažena i orijentacijski laka te se s nje pruža predivan pogled na okolicu i more.
Unatoč znatnoj visini, Sis nije najviši vrh otoka Cresa. Vrh Gorice, visok je 648 metara i drugi je otočni vrh po visini u Hrvatskoj. Nalazi oko 2 km sjeverno od Sisa, ali nije toliko planinarski popularan jer nema označenog puta i vidika.
Plaža Koromačna
Plaža Koromačna se nalazi na istočnom dijelu obale ostrva Cresa. Smještena je izvan naselja, u prirodnom okruženju sa stjenovitim krajolikom koji je okružuje. Do plaže se može doći kopnom i naravno morem.
Lokalni put koji će vas dovesti do plaže ide iz obližnjeg mjesta Belej. Plaža ej posebna po stijenama i plitkim spiljama. Odlična je za ljubitelje prirode i općenito ljude koji vole mir i tišinu.
Popularna je ipak, ali nije krcata kakve znaju biti druge plaže. Omiljena je nautičarima, posebno zbog impozantne obale koja se najbolje može vidjeti sa manje udaljenosti sa mora.
Osim toga, pokraj plaže se nalazi maleni mol, gdje se mogu privezati brodice. Ako volite krš, urezanu stjenovitu obalu i kristalne boje mora, dođite na plažu Koromačna. Hladovine ovdje nema, jer uz plažu raste nisko raslinje, specifično za ovaj dio obale na ostrvu. Glavni dio plaže, za sunčanje i kupanje je sačinjen od srednje velikih oblutaka.
Njom se lako hoda i dolazi do mora. Pogodna je za sve osobe i uzraste. Idealna je za cjelodnevni izlet u prirodi, uz more i na suncu. Na vama je da se dobro opremite i dođete uživati.
