Oko 1630. godine nad crkvicom Sv. Ivana nepoznati graditelj gradi crkvu Gospe od Karmena po kojoj je cijeli predio grada dobio ime. Koncepcija prostora, pročelja i dekorativnih dijelova ove crkve, nazvane po brdu Karmel u Izraelu, barokna je. U unutrašnjosti crkve nalaze se oltarne pale talijanskih baroknih slikara S, Riccija iz XVIII. vi., A. Vaccara […]
Na mjestu najstarije dubrovačke utvrde – Kaštio (Castellum) podignuti su ženski benediktinski samostan i Crkva sv. Marije od Kaštela. Samostan je osnovan u XII. st. a pregrađen u XV. stoljeću. Nakon što je uništen u potresu 1667. godine, samostan je ponovno obnovljen. Jedno-brodnu crkvu s renesansnom polukružnom apsidom i nekim gotičkim elementima radila su oko […]
Crkva Domino (Svi sveti; Domus Omnium Sanctorum) građena je od 1452. godine kao jedina trobrodna crkva XV st. u Dubrovniku. Apsida joj je pravokutna. U velikom potresu 1667. godine je srušena, ali je u istom stoljeću u baroknom stilu i prepravljena. U crkvi se, uz ostala renesansna i barokna djela, nalazi i pala Andree Vaccara […]
Na mjestu srednjovjekovne Crkve sv. Jakova iz 1229. godine, srušene u velikom potresu 1667., godinu kasnije izgrađena je Crkva sv. Josipa. Jednobrodna je, s pregrađenom apsidom, a stilski pripada baroku. U unutrašnjosti crkve nalaze se barokne slike i oltari. Podigla ju je bratovština drvodjelaca kojoj je sv. Josip zaštitnik.
Crkvica sv. Luke svoj današnji izgled dobila je čestim produžavanjem jednobrodne starohrvatske crkvice iz IX,-XI. vi. Posljednji su zahvati napravljeni 1787. g. o čemu svjedoči i navedena godina uklesana u nadvratnom kamenu. Gotički oblikovani kipovi svetaca, u luneti nad vratima, datiraju s konca XV. vi. i pripisuju se braći Petrović. Crkvica više nije u funkciji. […]
Barokna skalinada koja s Gundulićeve poljane vodi prema jednoj drugoj, nazvanoj imenom velikog dubrovačkog fizičara Ruđera Boškovića, podsjeća da prema nekim etimolozima riječ barok dolazi od riječi školjka. Te prekrasne stepenice na kojima su svojedobno uprizoreni “Romeo i Julija” W. Shakespearea neodoljivo podsjećaju na skalinadu kojom se s Piazze di Spagna dolazi do crkve Trinita […]
Crkvica Sigurata (od “Transfiguratio Domini jesu Christi”), pripada južnodalmatinskom jednobrodnom kupolnom tipu crkve nastale u razdoblju od X.-XI. vi. Pregradnjama u XVII. vi. dobila je bočne brodove i današnje barokno pročelje. U temeljima su joj pronađeni arheološki ostaci još dviju crkvica od kojih starija datira iz VI. vijeka. Uz crkvu se nalazi ženski franjevački samostan […]
Svoje današnje obrise Dominikanski samostan je dobio u XIV. stoljeću, savršeno se uklopivši u gradske zidine s kojima je predstavljao obranu grada. Zbog svog izuzetno osjetljivog strateškog položaja kojega su Dominikanci izabrali za svoj dom, gradnja ovog kompleksa, započeta 1228. godine, bezrezervno je podržana od dubrovačke vlasti. Elementi različitih stilova, romanike, baroka, gotike i renesanse […]
“Mir s vama, sjetite se da ćete umrijeti, vi, koji se igrate loptom!” Ovakav rukom uklesani grafit, na latinskom, nalazi se na istočnom zidu skromne crkvice sv. Roka i daje joj posebnost koja je svjedočila o dječjem nestašluku koji, od 1597. godine traje do naših vremena. I danas ćete u ulici Od Domina, poslije Straduna […]
Najpoznatija crkva u Dubrovniku, poznata je po djelima velikih renesansnih umjetnika poput Tiziana i Palme Starijeg. Ako volite sakralnu umjetnost, dubrovačka katedrala je mjesto vrijedno posjeta. Na spomen dubrovačke stolne crkve Uznesenja Marijina, Velike Gospe ili, jednostavno Katedrale kako je Dubrovčani zovu, poznavateljima će se nametnuti dvije asocijacije. Jedna je povezana uz predaju o zavjetu […]