Ponuda turističkih agencija

Župna crkva sv. Petra, građena je 80-ih godina prošlog stoljeća i uklapa se u crkveni kompleks zvan “Između tri crkve”. Prostor “Između tri crkve” čine crkve sv. Hara, sv. Đurđa, sv. Klementa, Samostan sestara milosrdnica, te prostor groblja. Srednjovjekovna kapela sv. Hara, s uzidanom predromaničkom kamenom pločom, spojena je s novom crkvom postavši njenom krstionicom. […]

Župna crkva sv. Andrije na Pilama dobiva svoje današnje dimenzije 1512. godine nadogradnjom izvorne predromaničke crkve iz IX.-XI. vi., koja tada preuzima ulogu apside. O najstarijem razdoblju svjedoči i kamena ploča s motivom pletera ugrađena u vanjski zid apside. Crkvena ulazna vrata, rozeta, kor, krstionica te ispovjedaonica obnovljeni su u XIX. vijeku. Unutrašnjost crkve u […]

Godine 1222. podiže se Crkvica sv. Jakova i samostan benediktinaca na Višnjici. Sredinom XVI. st. izvorno romanička crkva i samostan doživljavaju temeljite preinake u prijelaznom gotičko-renesansnom stilu. Tijekom baroka dodani su zapadnom pročelju portal i prozori. Za vrijeme Republike, u samostanu su boravili dubrovački poklisari pred odnošenje godišnjeg danka kojim se plaćao mir carigrskoj Porti. […]

Početkom XI. vi. osniva se benediktinski samostan i crkva na otoku Lokrumu. Od predromaničke crkve sačuvana su samo dva fragmenta, dok je od kasnije, romaničke Crkve sv. Marije, sačuvan zid i tri polukružne apside. U jednoj od apsida se još vide tragovi fresaka. Sačuvan je i kameni reljef Navještenja iz XVI. vijeka. Samostan se na […]

Crkva sv. Margarite izgrađena je 1571. godine na mjestu stare crkve koju je prema legendi sagradila kraljica Margarita. Najstarija Crkva sv. Margarite prvobitno se nalazila na prostoru obližnjeg istoimenog bastiona. Današnja crkva je jednobrodna s pravokutnom apsidom, iako je građena u renesansno vrijeme. Crkva danas nije u funkciji.

Na Dančama, okrenut prema moru, nalazi se samostanski kompleks sa zavjetnom crkvom sv. Marije. Samostanski kompleks sa zavjetnom, jednobrodnom crkvom Sv. Marije (“Gospa od Danača”), grobljem i ostacima jednog od prvih dubrovačkih lazareta iz XV stoljeća. Portal crkvice, s reljefom Gospe, radili su nepoznati domaći majstori u gotičko-renesansnom stilu, a u njenoj unutrašnjosti nalaze se […]

Oko 1630. godine nad crkvicom Sv. Ivana nepoznati graditelj gradi crkvu Gospe od Karmena po kojoj je cijeli predio grada dobio ime. Koncepcija prostora, pročelja i dekorativnih dijelova ove crkve, nazvane po brdu Karmel u Izraelu, barokna je. U unutrašnjosti crkve nalaze se oltarne pale talijanskih baroknih slikara S, Riccija iz XVIII. vi., A. Vaccara […]

Na mjestu najstarije dubrovačke utvrde – Kaštio (Castellum) podignuti su ženski benediktinski samostan i Crkva sv. Marije od Kaštela. Samostan je osnovan u XII. st. a pregrađen u XV. stoljeću. Nakon što je uništen u potresu 1667. godine, samostan je ponovno obnovljen. Jedno-brodnu crkvu s renesansnom polukružnom apsidom i nekim gotičkim elementima radila su oko […]

Crkva Domino (Svi sveti; Domus Omnium Sanctorum) građena je od 1452. godine kao jedina trobrodna crkva XV st. u Dubrovniku. Apsida joj je pravokutna. U velikom potresu 1667. godine je srušena, ali je u istom stoljeću u baroknom stilu i prepravljena. U crkvi se, uz ostala renesansna i barokna djela, nalazi i pala Andree Vaccara […]

Na mjestu srednjovjekovne Crkve sv. Jakova iz 1229. godine, srušene u velikom potresu 1667., godinu kasnije izgrađena je Crkva sv. Josipa. Jednobrodna je, s pregrađenom apsidom, a stilski pripada baroku. U unutrašnjosti crkve nalaze se barokne slike i oltari. Podigla ju je bratovština drvodjelaca kojoj je sv. Josip zaštitnik.

Crkvica sv. Luke svoj današnji izgled dobila je čestim produžavanjem jednobrodne starohrvatske crkvice iz IX,-XI. vi. Posljednji su zahvati napravljeni 1787. g. o čemu svjedoči i navedena godina uklesana u nadvratnom kamenu. Gotički oblikovani kipovi svetaca, u luneti nad vratima, datiraju s konca XV. vi. i pripisuju se braći Petrović. Crkvica više nije u funkciji. […]

Barokna skalinada koja s Gundulićeve poljane vodi prema jednoj drugoj, nazvanoj imenom velikog dubrovačkog fizičara Ruđera Boškovića, podsjeća da prema nekim etimolozima riječ barok dolazi od riječi školjka. Te prekrasne stepenice na kojima su svojedobno uprizoreni “Romeo i Julija” W. Shakespearea neodoljivo podsjećaju na skalinadu kojom se s Piazze di Spagna dolazi do crkve Trinita […]