office@kofer.info 00387 (0)61/52-61-52

Otok Lošinj

Lošinj je ostrvo na Kvarneru. Pripada administrativnoj jedinici ''Grad Mali Lošinj'', odnosno, dijelom je Primorsko-goranske županije. Veća naselja na ostrvu su Mali Lošinj i Veli Lošinj.

Šumovito ostrvo Lošinj, okupan bjelinom morske pjene utisnute u pijesku podarit će vam mir, sklad i ljepotu u prizoru brojnih malih otočića koji ga okružuju.

Ostrvo Lošinj sastavni je dio cresko-lošinjske otočne skupine i čini zapadni niz Kvarnerskih ostrva unutar Kvarnerskog zaljeva, koji je zajedno s Tršćanskim zaljevom, najdublje u evropsko kopno uvučeni dio Mediterana.

Ostrvo Lošinj je dio većeg cresko-lošinjskog arhipelaga koji sa svojih 36 ostrva (njih samo 7 je naseljeno: Cres, Lošinj, Unije, Susak, Ilovik te Vele i Male Srakane), otočića, hridi i grebena predstavlja pravi labirint morskih prolaza, sidrišta i luka.

Ostrvo Lošinj jedanaesto ostrvo na Jadranu po veličini, pruža se 31 km u smjeru sjeverozapad - jugoistok.

Umjetno je razdijeljen na dva dijela na predjelu Privlaka, gdje je Lošinj najuži. Tu je napravljen kanal.

Ovo nije bilo prvo umjetno rezanje Lošinja. U prošlosti su Cres i Lošinj bili jedinstveno ostrvo. Tek umjetno prokopanim kanalom kod Osora u rimsko doba, nastala su dva ostrva kako bi se skratio put, odnosno zaobilaženje velike ostrvske mase na putu za otvoreno more.

Blaga klima, bogata bioraznolikost, ugodna atmosfera te 250 kulturno zabavnih manifestacija – samo su neki od epiteta zahvaljujući kojima se Lošinjski arhipelag na svjetskom tržištu pozicionirao kao ostrvo vitalnosti. Tradicija zdravstvenog turizma dalja od 125 godina važan je segment ponude, a kombinacija mirisa guste borove šume i ljekovitog bilja te aerosoli mora kreiraju jedinstvenu aromaterapiju na otvorenom.

More visoke kakvoće i zrak prve kvalitete s više od 200 sunčanih dana godišnje s  1018 biljnih vrsta od kojih  939 pripada autohtonoj flori, Lošinj čini aromaterapeutskim središtem i destinacijom vitalnosti, zdravstvenog turizma, ekološki osviještenog i modernog odredišta. Tako na ostrvu možemo pronaći limun, naranče, smokve, mandarine, masline, kaktuse, lavandu, borove, čemprese, bugenvilije i brojne druge biljne vrste.

Najviša planina Lošinja je šumovita Osoršćica (588 m), dugačka oko 10 km, koja se proteže uzduž sjevernog dijela ostrva.

Od aktivnosti ostrvo nudi kupališni turizam, različite sportove (ronjenje, jedrenje, ribolov, trčanje, biciklizam, jahanje, letački sportovi, kuglanje, teniski turniri, natjecanja u kuglanju, fudbalska igrališta). Posebno valja izdvojiti dvije biciklističke utrke koje se odvijaju tijekom aprila, a koje okupljaju velik broj zaljubljeniha u brdski i downhill biciklizam.

Ostrvo se diči vrlo razvedenom obalom (treća po razvedenosti u Hrvatskoj). S mnoštvom uvala i kristalno čistim morem pravi je mali raj za nautičare i turiste koji posjeduju vlastiti brod.

Zbog svoje vegetacije i izvrsnog kvaliteta vazduha Lošinj je poznat kao lječilišna destinacija. Zrakom se šire miomirisi ljekovitog bilja. U maju kadulja oboji ostrvo u ljubičastu boju, u junu cvate ljekovita lavanda i smilje, ružičasta bugenvilija u julu, a olenadri u kolovozu.

Od morskih životinja svakako valja spomenuti dobre dupine.  za koje postoji Edukacijski centar “Plavi svijet”  te je Lošinjski akvatorij proglašen rezervatom dobrih dupina, prvog rezervata za dupine u Mediteranu. Lošinj je mjesto gdje jata dupina slobodno i veselo plivaju dok ih radoznali prolaznici zadivljeno posmatraju.

Burna prošlost ovog otočja najbolje se može vidjeti u Osoru, drevnoj otočkoj prijestolnici i nekadašnjem biskupijskom središtu, a danas gradu-muzeju. Među bogatom i raznovrsnom kulturnom baštinom, ljepotom i vrijednošću se posebno ističe antički brončani kip Apoksiomena, kome je posvećen jedinstveni muzej u Malom Lošinju.

Od prahistorije do renesanse glavno ostrvsko središte bio je Osor, nakon čega primat preuzima prvo grad Cres, a od početka 19. vi. Mali Lošinj. Pomalo neobično obzirom na ime, no Mali Lošinj je, zahvaljujući svojoj velikoj i dobro zaštićenoj luci pogodnoj za razvoj pomorstva, davno veličinom nadmašio susjedni Veli Lošinj (1000 stanovnika), pa je danas s oko 6100 stanovnika najveći grad na jadranskim otocima.

Lošinj je mjesto u čijem plićaku mnoga djeca nauče plivati. Lošinj je mjesto gdje se nerijetko prvi put uživo susretnu dupini. Lošinj je mjesto gdje se nauči kakav je miris Mediterana. Lošinj je mjesto kojem se vraća. Malo tko na Lošinju neće naći kutak ili aktivnost za sebe, no ostrvu će ipak najviše nagraditi one zaljubljene u prirodu, one očarane suncem i morem te one spremne na uživanje svim osjetilima.

Ostrvo Lošinj kroz godine postaje sve popularnija turistička destinacija, ali unatoč povećanom broju turista i dalje skriva predivne uvale i pruža očuvanu prirodnu ljepotu.

Blagotvorna kombinacija mora, sunca i aromatičnog bilja priskrbila je ostrvu Lošinju titulu klimatskog lječilišta još davne 1892. godine. Prepoznat kao savršeno mjesto za postizanje ravnoteže duha i tijela, Lošinj i danas privlači velik broj posjetitelja koji žele iskusiti odmor u skladu s prirodom.

Zahvaljujući 280 km šetališta, za jutarnje buđenje dovoljno je s prvim zrakama sunca udahnuti punim plućima i prošetati. Odlučite li se za neku drugu tjelesnu aktivnost, za trčanje ili vožnju bicikla, uživat ćete u miomirisnim stazama, predivnim krajolicima, vidikovcima i uvalicama. Lošinjska priča o zdravlju i vitalnosti na najljepši način spaja vrijednosti antičke kulture sa sportskim i zdravstvenim sadržajima.