Vjerski objekti

Katedrala sv. Jakova

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku jedno je od najznačajnijih i najljepših graditeljskih ostvarenja u Hrvatskoj te je 2000. godine uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Građena je više od stotinu godina, tijekom 15. i 16. vijeka, a jedinstvena je po tome što je kompletno izgrađena od kamena i to bez korištenja vezivnog materijala.

Najznačajniji graditelji katedrale su Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac.

Tijekom stoljetnog razdoblja gradnje katedrala je nastajala izmjenama triju različitih stilova: gotičkog, gotičko-renesansnog i renesansnog. Ljepotom se posebno ističe impozantna kupola koja je bila pogođena u Domovinskom ratu, a danas je svojevrsni simbol Šibenika.

Razlog tako dugom procesu gradnje jest nedostatak novca i česti ratovi koji su ometali tok gradnje. Katedrala je zbog dugotrajnog procesa gradnje primjer kombiniranja različitih umjetničkih stilova. To se očituje u slikarstvu, kiparstvu, i arhitekturi katedrale.

Katedrala je poznata i po ikonografskim inovacijama među kojima posebno mjesto zauzimaju skulpture 71 glave na vanjskom dijelu svetišta za koje se smatra da su individualni portreti suvremenika Jurja Dalmatinca.

Katedrala je jedinstvena među svim ostalim Renesansnim građevinama zbog toga što je u potpunosti izgrađena od kamena.

Još jedna zanimljivost jest ta da je dio jedne epizode serije poznae Igre Prijestolja snimljen neposredno uz katedralu (i vijećnicu).

Adresa: Trg Republike Hrvatske 1, 22000, Šibenik

Sv. Barbare

Crkva sv. Barbare spomenik je gotičkog graditeljstva. Crkva je jednobrodna građevina čija je gradnja započela oko 1400.god. Iznad glavnog ulaza ističe se gotička niša u kojoj se nalazi skulptura sv. Nikole – djelo talijanskoga majstora Bonina iz Milana.

Na sjevernom zidu crkve je gotički prozor u čijem se donjem dijelu nalazi skulptorski rad koji je kao zavjet 1419. godine dao izraditi šibenski liječnik Marko.
To je jedinstven primjer srednjovjekovnog reljefnog prikaza liječnika na istočnoj obali Jadrana.

Danas se u crkvi sv. Barbare nalazi mali crkveni muzej u kojem su izložena najvrjednija umjetnička djela iz razdoblja od 14.- 17. vi .

Sv. Ivana

Crkva sv. Ivana je gotičko-renesansna građevina podignuta u XV vijeku pod imenom crkva sv. Trojstva. Stepenište uz južnu stranu crkve djelo je poznatoga šibenskog graditelja Ivana Pribislavića, a ukrašeno je basreljefom.

U podnožju zvonika je renesansni prozor, djelo Nikole Firentinca, a iznad prozora je reljef s janjetom ispod kojega je raskriljeni anđeo. Reljefi predstavljaju remek-djela dalmatinskoga srednjovjekovnog graditeljstva. Zanimljiv je i zvonik u koji je ugrađen turski sat s jednom kazaljkom koji je dopremljen iz Drniša nakon što su ga Turci u XVIII st potpuno napustili.

Kupola zvonika uklonjena je 1862. nakon jakog potresa.

Sv. Krševana

Crkva sv. Krševana najstariji je sačuvani sakralni objekt, a datira iz XII vi . Građena je u romaničkom stilu. Sve do II svjetskog rata služila je za bogoštovlje, a za vrijeme rata je jako oštećena.

Nakon restauracije je postala izložbeni prostor Muzeja grada Šibenika, a danas je galerija sv. Krševana.

Sv. Frane

Crkva sv. Frane podignuta je u drugoj polovici XIV vi. na krajnjem jugoistočnom dijelu povijesne gradske jezgre. Crkva predstavlja prostranu jednobrodnu gotičku građevinu bez arhitektonskih dekorativnih elemenata.

U XV vijeku je na sjevernoj strani dograđena kapela sv. Križa i preuređen prezbiterij sa svetištem. Na pročelju crkve je glavni ulaz s kamenim okvirom gotičkog oblika, a u luneti se vide ostatci fresco slikarije iz XIV vijeka. U kapeli sv. Križa smještene su orgulje koje je 1762.god. izradio glasoviti graditelj tih instrumenata, Petar Nakić.

U sklopu arhitektonskog kompleksa šibenskih franjevaca-konventualaca s južne strane crkve nalazi se samostan koji datira iz XIV st. Budući da su se stoljećima skupljale kulturno-povijesne umjetničke vrijednosti, samostan danas predstavlja mjesto na kojemu je pohranjen velik dio spomeničke baštine grada.

Samostanska knjižnica ističe se zbirkom od 140 inkunabula te zbirkom rukopisnih kodeksa. Tu se nalazi i “Šibenska molitva”, jedan od najstarijih hrvatskih jezičnih i književnih spomenika, napisan latinicom oko 1375.godine.

Sv. Lovre

Crkva sv. Lovre sagrađena je u drugoj polovici XVIII vi. za potrebe franjevačkog reda. Na pročelju crkve, koje završava zabatom, smjestio se profilirani portal sa skromnim baroknim nadvratnikom. U timpanonu pobočnog ulaza postavljena je manja skulptura sv. Lovre iz 1720 god.

Pod pročeljem, u dubini sjeverne stijene uređena je spilja Gospe Lurdske. Nasuprot crkvi je franjevački samostan iz 1650. godine, a njegova glavna zgrada je Foscolova palača, najljepši primjerak šibenskoga reprezentativnog stambenog graditeljstva iz XV vi. - vremena cvjetne gotike i majstora Jurja Dalmatinca.

Sv. Dominika

Crkva sv. Dominika nalazi se na zapadnoj obali grada. Do 1910. godine podnožja je renesansna građevina, ali tada poprima gotičke stilske karakteristike.

Unutrašnjost crkve skriva dva vrijedna drvena oltara, grobnicu šibenskoga biskupa Arrigonia, te orgulje koje je 1818.godine izradio majstor Gaetano Mascatelli.

Sv. Križa

Crkva sv. Križa podignuta je početkom XVII st. od bijelog tesanog kamena, a dominira središnjim dijelom Dolca. Crkvicu krasi velika rozeta na kojoj su uklesani medaljoni 12 apostola.

Gradnju crkve je pokrenula bratovština sv. Marka čijom su zaslugom 1776. godine nabavljene orgulje.

GOSPE VANKA GRADA

Crkva Gospe vanka grada podignuta je na mjestu gdje je u srednjem vijeku bilo groblje sa crkvicom sv. Kuzme i Damjana (1452.god.).

Nakon ustanovljenja Varoške župe (1604.god.) započela je adaptacija stare crkve koja je proširena, te je 1740. godine dovršena gradnja nove kamene crkve.

Malo kasnije izgrađen je zvonik koji je mostićem spojen s crkvom.

Ispred i oko crkve Gospe vanka Grada nalazilo se gradsko groblje koje je napušteno 1828. godine.

Sv. Duha

Crkva sv. Duha nalazi se u centru grada na Trgu Dinka Zavorovića, a izgrađena je u XVII st. prema projektu Antuna Nogulovića. Crkvu krasi lijepo kameno pročelje s krasnom rozetom u baroknom stilu.

Nova crkva

Nova crkva je renesansni hram iz prijelaza iz XV u XVI vijek. Kao jedan od graditelja spominje se Nikola Firentinac čija su djela kamena skulptura “Pieta” i reljef “skidanje Krista s križa” uklesani u donjem dijelu zvonika.

Stropne slike u crkvi izradili su domaći umjetnici Mondella, Sisanović i Bojković.

Gornji djelovi zidova ukrašeni su fresco slikarijama Šibenskih slikara iz prve polovice XVII vijeka.

Sv. Nikole

Crkva sv. Nikole podignuta je u XVII st. u baroknome stilu, a u njoj se uz više grobnica, kao zavjetni darovi, nalaze modeli jedrenjaka.

žPročelje joj završava zvonikom na preslicu, a donji dijelovi su raščlanjeni prozorima i portalom jednostavnih okvira. U unutrašnjosti, na kasetnim poljima stropa, nalaze se svetački likovi i portreti donatora u pučkim nošnjama i natpisima koji spominju njihova imena.

Sv. Elizabete

Crkva sv. Elizabete potječe iz XVI vi., a nalazi se u gradskom predjelu Crnica. Smatra se da su se oko crkvice potkraj prošlog stoljeća nalazili ostatci starih zdanja u koja se, po predaji, sklonio kralj Bela IV bježeći pred Tatarima i Mongolima. Nakon II svjetskog rata crkvica je potpuno obnovljena, a nadograđen je i Župni pastoralni centar. Do crkve sv. Elizabete, kao prvog poslijeratnog sakralnog objekta, izgrađena je crkva sv. Leopolda.

Uspenie bogomatere

Crkva Uspenie bogomatere sagrađena je na mjestu gdje su u XII vi. obitavali templari. To je barokna građevina iz XVII – XVIII stoljeća. Do početka XIX st. to je podnožja katolička crkva sv. Spasa i pripadala je ženskom benediktinskom samostanu. Napoleonovom odlukom je 1810. godine crkva ustupljena pravoslavnom episkopu Benediktu Kraljeviću. Crkva se ističe baroknim zvonikom s početka XVIII st., djelom domaćeg majstora Ivana Skoka.

Sv. Grgura

Crkva sv. Grgura smjestila se u najstarijoj šibenskoj ulici - ulici Jurja Dalmatinca, gdje se ujedno nalazi i njegov dom. U ovoj maloj crkvici gotičkih stilskih obilježja postavljena je stalna tematska izložba “Juraj Dalmatinac i njegovo djelo izvan Šibenika”.