Pelješac je drugo po veličini hrvatsko poluostrvo (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ime Pelješac najvjerojatnije potječe od imena brijega Pelisac smještenog povrh Orebića, i relativno je novijeg datuma.
Tijekom historije su se upotrebljavala razna imena, najčešće Stonski rat (lat. Puncta Stagni, tal. Ponta di Stagno) ili talijanski naziv Sabbioncello.
Pelješac je smješten na južnom dijelu Hrvatske. Omeđen je Neretvanskim kanalom, Malostonskim zaljevom, Mljetskim kanalom i Pelješkim kanalom.
Pruža se skoro usporedno sa smjerom pružanja obale, od svog spoja s kopnom u Malom Stonu pa do krajnjeg rta Lovište dug je 77 km.
Površina Pelješca je 348 km2. S kopnom je spojen Stonskom prevlakom koja je na najužem dijelu široka 1450 m. Prevlaka je pretežno pjeskovita i očigledno je da je nastala nanosima, što pokazuje da je Pelješac nekada bio ostrvo.
Od svih brda najviši je Sveti Ilija (961 m) kojeg još nazivaju i Zmijsko brdo ili Monte vipera. Vrh se nalazi na tromeđi i čini prirodnu granicu između općine Orebić i općine Trpanj. Obalna crta Pelješca dugačka je oko 200 km.
Pelješcom prolaze dvije državne ceste: D414 koja se spaja kod Zatona Doli s D8, a na drugoj strani završava u Orebiću i D415. Županijska cesta 6215 spaja Orebića s najzapadnijim naseljem-Lovištem. Orebić je povezan autobusnom linijom sa Dubrovnikom te sa par okolnih mjesta. Orebić je povezan s gradom Korčulom trajektnom linijom.
Druga trajektna linija spaja Trpanj s Pločama. Linija iz Prapratnog (između Stona i Ponikava) vodi na otok Mljet. Putničke brodice povremeno povezuju Orebić i Trstenik s Korčulom, tj. Mljetom. Na poluotoku na nekoliko mjesta postoje improvizirani helidromi. Od 2007. godine u planu je izgradnja Pelješkog mosta.
Pelješac je naseljen vrlo rano, postoje ostaci koji datiraju u mlađe kameno doba (neolit).Brojni ostaci su pronađeni po raznim špiljama na Pelješcu (Gudnja na Poraču, Spilja na Kopnju Prinčeva spilja na Zabradi). Doseljavanje tzv. Protoilira počinje metalno doba na Pelješcu. Pelješac kasnije nastanjuju Iliri iz plemena Plereja koji su također ostavili mnoge tragove postojanja. U jednoj spilji nadomak zaselka Nakovane pronađeno veliko ilirsko svetište.
Iako su antički Grci osnivali kolonije po Korčuli i delti Neretve, nema dokaza o njihovoj prisutnosti na Pelješcu.[8] Grci su, pak, trgovali s Ilirima na Pelješcu iako se ne može utvrditi da je to imalo velik značaj. Oslonac ilirskog gospodarstva na Pelješcu je bilo stočarstvo i zbog prostora za ispašu stoke su se vodili i oružani sukobi. Iliri su gradili utvrde (gradine). Ratarstvo je bilo kod Ilira od sekundarnog značaja.
Drugo Ilirsko pleme Ardiljerci došlo je na Pelješac oko 370 pr. Kr. pod pritiskom Kelta sa sjevera, pomiješalo se s Plerejima te utvrdilo svoju vlast od Neretvanskog kanala do Grčke. Za vrijeme Ardiljeraca su ojačali ilitski gusarski napadi na grčke trgovačke brodove. Rimljani dolaze na Pelješac u drugom stoljeću pr. Kr. pod krinkom pomoći Grcima. Nakon niza ratova (koji su uglavnom zaobišli Pelješac) Rimljani uspostavljaju vlast koja će trajati sve do podjele Rimskog Carstva. Tada Pelješac dolazi pod vlast Bizanta.
Srednji vijek
U ranom srednjem vijeku krojenje granica se vršilo ratovima i pravo vlasništva na Pelješac su polagali mnogi. Slabljenjem Rimskog Carstva, posebno njegovog zapadnog dijela u čijem je sastavu bio Pelješac, na to područje počinju se doseljavati Slaveni koji formiraju svoje političke tvorevine zvane sklavinije. Pelješac je potpao pod Zahumlje koje je bilo svojevrsna tampon zona između Hrvatskog Kraljevstva, Raške i Dubrovnika. Zahumlje je uspjelo održati svoju samostalnost balansiranjem između okolnih sila te je Pelješac bivao pošteđen velikih ratnih pustošenja. Od 11. stoljeća Pelješcem i Zahumljem vladaju dukljanski, raški, bizantski i ugarsko-hrvatski vladari.
Godine 1326. Dubrovnik je sklopila savez sa Kraljevinom Bosnom te nakratko osvojila Pelješac. Godine 1331. izbija rat za prijestolje u Raškoj, a bosanski ban Stjepan II. Kotromanić provaljuje u Zahumlje i nanosi velike štete dubrovačkoj imovini na Pelješcu.[10] Iduće godine Dubrovčani sa svojom diplomacijom uspijevaju dogovoriti mir i ishoditi dokument kojim godine 1333. kupuju Pelješac od srpskog cara Dušana i bosanskog bana Stjepana Kotromanića. Dolaskom Pelješca pod vlast Dubrovnika svo stanovništvo biva proglašeno dubrovačkim kmetovima. Kako je u to doba Pelješac kopneno bio odvojen od Dubrovnika, trebalo je organizirati obranu te upravu. Ispod brda Podzvizd gradi se grad Ston čije zidine štite solanu u Stonu jer Dubrovnik nije imao kopnenu vezu s Pelješcem (područje Dubrovačkog primorja ostalo je pod kontrolom cara Dušana do 1399.). Solana je bila drugi najveći izvor prihoda za Republiku nakon pomorstva. Razvija se feudalna poljoprivreda, a također brodogradnja (Stonski arsenal je bio drugi po veličini u Dubrovačkoj Republici) za ratne potrebe, ali i za trgovinu. Pelješac je dobio status "knežije" kao i ostali dijelovi Republike van grada. Kneza je biralo Veliko vijeće, a sjedište mu je bilo u Stonu. Godine 1343. Pelješac se upravno dijeli na 2 dijela: upravno područje Stona te upravno područje Trstenice (današnji Orebić i okolna sela Podgorje i Karmen). Ovaj potonji je naročito teško funkcionirao zbog slabe komunikacije uslijed nepristupačnog reljefa. Zbog toga je vlast 1465. izdvojila središnji dio poluotoka iz Trstenice u zaseban kapetanat sa sjedištem u Janjini. Pelješka vina su se već tada isticala svojom kvalitetom tako da je vlast 1333. zabranila njihov izvoz u druge dijelove Republike osim samog grada, a iduće godine su čak zabranili daljnju sadnju vinograda.
Brodogradnja je na Pelješcu doživjela nagli razvoj u 15. i 16. stoljeću u Stonu. Najveći razvoj će doživjeti u Orebiću u drugoj polovici 16. stoljeća. Orebić u 17. stoljeću postaje glavno pomorsko središte poluotoka i jedno od najvećih u Republici.
Kako Dubrovačka Republika nije imala značajnu vojsku oslanjala se na savezništvo sa susjednim Osmanskim Carstvom kojem je plaćala danak. To formalno savezništvo s Turcima dalo je izliku okolnim državama za pljačku i gusarenje po Republici čemu je naročito bio izložen Pelješac. No, tu je vjera ionako bila samo izlika jer je Pelješac i prije toga savezništva bio pljačkan od istih država.
Novi vijek i suvremeno doba
Dubrovačka vlast nad Pelješcom je trajala do 1808. kada Francuska okupira, a zatim i ukida Dubrovačku Republiku. Francuska vlast je bila kratka i nije ostavila traga na Pelješcu na kojem su ostali feudalni odnosi iz doba Republike.
Francuzi su sagradili par putova od kojih su neki i danas u uporabi. 1814. godine Pelješac ulazi u sastav Austro-Ugarske i postaje dio Kraljevine Dalmacije. Poslije prvog svjetskog rata postaje dio Kraljevine Jugoslavije. Najprije biva uklopljen u Zetsku banovinu, a godine 1939. u Banovinu Hrvatsku. U doba Nezavisne Države Hrvatske biva dio županije Dubrovnik koja je uključivala dobar dio istočne Hercegovine. U SFRJ upravno biva podijeljen između Općine Korčula (manji, zapadni dio) te Općine Dubrovnik (veći istočni dio). Uspostavom neovisne Republike Hrvatske postaje dio Dubrovačko-neretvanske županije i biva razdijeljen na četiri općine.
Plaže
Plaže Orebić
Plaža Trstenica na južnoj strani poluotoka, blizu Orebića jedna je od najpoznatijih obiteljskih plaža ovoga kraja.
Vanjski rub joj je šljunčani dok je u unutrašnjosti pijesak. Na plaži Trstenica možete iznajmiti ležaljke i suncobrane ili se jednostavno smjestiti u prirodnu hladovinu stabala.
Plaža Prapratno u istoimenoj uvali na jugu poluotoka Pelješca, udaljena je 6 km od Stona.
Duga i plitka pješčana plaža izrazito pogoduje obiteljima s malom djecom i neplivačima. Ali i svima onima koji žele odmarati u okruženju starih borova i maslina ili se aktivirati uz odbojku na pijesku, tenis, košarku ili pedaline.
Plaža Divna leži u uvali Duba 10 km od Trpnja.
Ova pješčana i šljunčana plaža mami svojom prirodnom ljepotom i božanstvenim kontrastima zelene i plave.
Plaža Vučine u uvali Žuljana nalazi se u mirnom seocu na jugozapadnoj obali Pelješca s pogledom na otok Mljet.
Plaža Vucine u blizini Trstenika
Uvala obiluje pješčanim i šljunčanim plažama, a jedna od najljepših je plaža Vučine okružena tirkiznim morem i gustom borovom šumom koju obožavaju obitelji. Podmorje uvale krije mnogobrojne špilje koje privlače ljubitelje ronjenja.
Plaža Jezero nalazi se u uvaliJezero, 1 km od mjesta Duba. Ova pješčano-šljunčana plaža idealno je mjesto gdje ćete barkom pronaći istinski užitak dodira s netaknutom prirodom. Njenoj ljepoti i jedinstvenosti doprinosi i jezero koje je okružuje s kopnene strane i čija se voda u more ulijeva bistrim potočićem preko bijelog žala plaže.
Plaža Viganj u prostranoj uvali, velika je šljunčana plaža okružena čistim morem. Viganj je centar jahača valova, od kitesurfera do windsurfera. No pružit će vam i brojne druge aktivnosti poput ronjenja, biciklizma, planinarenja ili slobodnog penjanja.
Plaža Podobuće u mirnoj uvalici na južnoj strani poluotoka Pelješca nalazi se 11 km istočno od Orebića, u istoimenom mjestu. Pored lijepe plaže u centru mjesta još je više manjih plaža u okolici. More je vrlo čisto, pogodno za kupanje i sve vodene sportove, dok je zapadni dio mjesta idealan za šetnje s očaravajućim pogledom na krajolik.
Plaža Mokalo na južnim dijelu poluotoka Pelješca u malom mjestu Mokalo, 4 km istočno od Orebića. Ova prekrasna šljunčana plaža gleda na otok Korčulu, a okružuje je kristalno more.
Plaža Trpanj :
Pozora
U neposrednoj blizini hotela "Faraon", nalazi se šljunkovita plaža "Pozora". Kako ima prirodni hlad te plićak, pogodna je i za djecu. Također nudi i mogućnost iznajmljivanja zabavnih rekvizita, a možete se osvježiti i okrijepiti u beach baru.
Luka
Nalazi se na istočnom ulazu u Trpanj, u istoimenoj uvali. Također nudi šljunčanu podlogu, prirodni hlad i plićak, a uz plažu je smješten i beach bar.
Divna
Na 10km od Trpnja u smjeru Dube, nalazi se pješčano - šljunčana plaža Divna, o čijoj prirodnoj ljepoti i uzbudljivom kontrastu zelene i plave boje govori već i samo ime.
Pješčano/šljunčana podloga i plićak čine i ovu plažu pogodnom za djecu. Neposredno uz plažu nalazi se i autocamp sa beach barom.
Duba
Još jedna destinacija vrijedna poludnevnog ili jednodnevnog izleta je malo ribarsko mjesto Duba, 13 km od Trpnja, uz čiji se porat nalazi i lijepa šljunčana plaža. Plaža je također pogodna za izlete s djecom, a za osvježenje i okrepu tu je i beach bar.
Jezero
je uvala udaljena 1 km od mjesta Duba, sa pješčano/šljunčanom plažom. Kako do plaže nema uređenog kolnog pristupa - ovo je pravo mjesto gdje ćete barkom potražiti istinski užitak izravnog dodira s netaknutom prirodom.
Ljepoti i jedinstvenosti ove plaže doprinosi i jezero, koje plažu okružuje s kopnene strane, čija se voda u more ulijeva bistrim potočićem preko bijelog žala plaže.
Najbolje plaže na Pelješcu
Pelješac je poznat po netaknutoj i prekrasnoj prirodi i kristalno čistom moru. Na njemu se nalazi i velik broj raznolikih plaža, od onih ‘divljih’ do betonskih i šljunčanih, tako da svatko može pronaći nešto za sebe.
Punta i Perna nalaze se u blizini Vignja, a udaljene su samo 2 kilometra. Idealne su za obitelji, a kad je vjetrovito, dolaze i surferi na dasci i kajteri. Danju su savršene za opuštanje i kupanje, a tijekom noći izvrstan su izbor za ugodnu šetnju uz obalu mora.
Plaža Mokalo mala je plaža koja se nalazi oko 3 kilometra od Orebića. Okolni borovi i tamarindi doprinose mirnom i opuštajućem ambijentu. Pored toga, navodno se s ove plaže pruža pogled na najljepše zalaske sunca.
Trstenica je najpopularnija plaža u Orebiću.
To je pješčana plaža dužine oko 2 kilometra, a omiljena je među obiteljima s djecom jer je more plitko. Ako želite malo dodatne udobnosti, na raspolaganju su ležaljke i suncobrani. Nakon kupanja i sunčanja možete se osvježiti u jednom od barova na plaži.
Plaža Divna okružena je zelenim borovima koji pružaju hladovinu uz predivno plavo more.
Ovu lijepu šljunčanu plažu obožavaju i mnogi kamperi, ne isključivo radi njene ljepote, već i zato jer je lako dostupna za automobile.
Plaža Prapratno smatra se jednom od najljepših plaža na Jadranu.
Riječ je o pješčanoj plaži smještenoj oko 6 kilometara od Stona. U slučaju da želite nakratko pobjeći od vrućine, okolni borovi i masline pružaju savršeno utočište od sunca, a barovi na plaži i restorani u blizini pobrinut će se da se svakog trenutka možete osvježiti.
SELECT wp_posts.*, 1 rooms_available, 0 rooms_booked , IFNULL((SELECT price_meta2.meta_value + 0 FROM wp_postmeta price_meta2 WHERE price_meta2.post_id=wp_posts.ID AND price_meta2.meta_key='_accommodation_min_price:2024-12-21:2026-12-21' LIMIT 1), 0) accommodation_price , IFNULL((SELECT price_meta3.meta_value + 0 FROM wp_postmeta price_meta3 WHERE price_meta3.post_id=wp_posts.ID AND price_meta3.meta_key='accommodation_static_from_price' LIMIT 1), 0) accommodation_static_price
FROM wp_posts INNER JOIN wp_postmeta ON ( wp_posts.ID = wp_postmeta.post_id )
WHERE 1=1 AND (
( wp_postmeta.meta_key = 'accommodation_location_post_id' AND wp_postmeta.meta_value IN ('777570') )
) AND wp_posts.post_type = 'accommodation' AND ((wp_posts.post_status = 'publish'))
GROUP BY wp_posts.ID HAVING 1=1
ORDER BY RAND()
Nažalost, smještaj nije pronađen.
Nažalost, tura nije pronađena.
Gastronomija
Čak i ako niste ljubitelj vina, zaintrigirat će vas priča o vinskoj sorti plavac mali s južnih padina Pelješca koju će vam ispričati vrijedni vinogradari.
Posjetite strme vinograde plavca malog u kojima se rađaju vrhunska vina Dingač i Postup. U Orebiću i na turističkoj cesti Pelješac krenite putevima vinarija, agroturizama, restorana i školjkara. Uživajte u aromama naranči i limuna, a ukusne morske specijalitete poput stonskih kamenica te orade i lubina na gradelama začinite pelješkim maslinovim uljima. Kraj gourmet pustolovine zašećerite božanstvenim arancinima, klašunima ili fritulama.
Top 5 gourmet doživljaja u Orebiću
orada, lubin, škarpina ili zubatac na gradelama
sirove stonske kamenice
dalmatinska pašticada
„šporki makaruni“ - domaća tjestenina s goveđim gulašom
slastice: klašuni, rozata, fritule i kroštule
...sve uz nezaobilaznu čašu plavca malog, najkvalitetnijeg južnjačkog vina.
Hrana i namirnice
Na Pelješcu nema većih gradova, ali sve što vam je potrebno možete pronaći u većim gradovima poput Stona i Orebića. Na raspolaganju vam je i nekoliko supermarketa, pekara, ljekarni, suvenirnica i tržnica. Ako planirate boraviti u nekom od manjih mjesta, bilo bi dobro otići u kupovinu prije nego što stignete na vaše odredište. Iako gotovo svako mjesto na Pelješcu ima trgovinu, njihova je ponuda obično ograničena pa je najbolje doći tamo pripremljen.
Na poluotoku ima velik broj restorana i svi u ponudi imaju svježe domaće dalmatinske delicije.
Pelješac je najpoznatiji po kamenicama koje se često jedu sirove s limunom. Restorani u ponudi imaju i razna jela od kamenica, kao i druge vrste bijele ribe, osnove dalmatinske kuhinje.
Ako vam se pruži prilika, probajte meso ili ribu pod pekom. Peka je okrugli željezni poklopac postavljen preko posude s hranom (tradicionalno teletinom ili janjetinom i krumpirom), a zatim prekriven vrućim ugljenom. Zatim se ta hrana kuha nekoliko sati, što stvara ukusnu kombinaciju aroma i okusa.
Stonska torta prepoznatljivo je stonsko pecivo i nitko je ne radi tako dobro kao mještani. Baza je izrađena od tankog sloja tijesta, a iznutra je ispunjena kuhanim makarulima (vrsta tjestenine) i mješavinom mljevenih badema ili oraha, ribane čokolade, cimeta i korice limuna.
Vjerski objekti
Crkve Trpanj :
Crkva sv. Petra i Pavla
Ova crkva prvi se put spominje u povijesnim spisima 15. 09. 1657 godine.
Nekoć je to bila mala crkvica pod titularom sv. Mihovila , ali vremenom je bila nadograđivana.Od umjetničkih sakralnih djela u ovoj crkvi možemo izdvojiti kip gospe od Rozarija , donešen 1855.g. iz Italije koji je tada zaživio i na općinskom pečatu, a dan kad je kip donešen u Trpanj slavio se kao blagdan sve do 1912.g.
Gradina
Na brijegu neposredno iznad luke nalazi se prostrana utvrda Gradina, nastala najvjerojatnije u nesigurnim prilikama kasnoantičkog vremena, kada veliki bizanski car Justijan izgoni Istočne Gote iz Ilirika i podiže niz utvrda duž naše obale, da bi osigurao nesmetanu plovidbu.
Stubište i put koji vodi do ovog najznačajnijeg spomenika kulture i ujedno izvanrednog vidikovca izgrađeno je 1936. godine.
Crkva Gospe od Karmela
Ovu je crkvu 1645.g. oporučno dao sagraditi tadašnji zemljišni gospodar Trpnja Stjepan Jerolimov Gundulić određujući kako: kroz neprekidnih 40.g. od njegove smrti da se svi prihodi njegovih nekretnina, ma gdje se nalazili, spoje s utržkom prodaje njegovih pokretnih dobara, te da dobiveni novac državni blagajnici upotrebe za izgradnju crkve usred naselja Trpnja, koja treba biti po obliku i veličini kao "Sveta kuća" u Loretu.
Tijekom povijesti zamjenjeni su i dograđeni neki elementi crkve. Zanimljivo je da se , nakon što je papa 1632.g. odobrio da kult "Prijenos Svete kuće" postane blagdan - od 1683.g. blagdan Gospe od Karmela svetkuje kao najveći Trpanski blagdan.
Crkvica sv. Antuna
Sagradio je kao zavjet Antun Simonetti Šimunov - Antunović , 1695 g.
Crkvica ima barokni oltar , a iz prve polovice 19.stoljeća crkva ima i jednostavni podni mozaik , koji datira iz 1847.g.
Crkva sv. Roka
Najvišem trpanskom brežuljku s kojeg se pruža veličanstven pogled na trpanske krovove i Neretvanski kanal, na temeljima starije crkvice, u prvoj polovici 17. stoljeća sagrađena je crkva ovom zaštitniku od kuge.
Crkva sv. Nikole
Sagradio je pomorac Klement Cvitanović 1840.g. kao zavjet - "budući ga bili pokrili valovi , od smrti oslobođen", - kako piše na kamenom natpisu praga ulazne vratnice crkvene ograde.
Kako doći?
Kako doći do Pelješca?
Do poluostrva Pelješca može se doći na nekoliko načina: automobilom, autobusom i trajektom. Napominjemo kako nekoliko ispod navedenih linija prometuje samo u ljetnoj sezoni.
Avionom
Nema direktnih letova do poluostrva Pelješca, a najbliži aerodrom je aerodrom Dubrovnik. Sa aerodroma možete naručiti privatni transfer do Pelješca.
Automobilom
Ukoliko dolazite iz smjera sjevera, vozite prema Pločama (dolina Neretve), odakle možete trajektom do Trpnja ili obalnom cestom kroz Neum i Ston.
NAPOMENA: Neum se nalazi u Bosni i Hercegovini, pa ova ruta uključuje i prelazak granice.
Od Zagreba do Ploča najbolje je voziti autocestom A1 od Zagreba do Šestanovca (blizu Makarske), a zatim obalnom cestom Jadran kroz Makarsku, u smjeru Ploča.
Možete ići i lokalnim cestama, među kojima su sljedeće rute:
Postoje autobuske linije iz Zagreba za Orebić (Pelješac). Vožnja traje oko 10 sati. Do Orebića možete doći i iz drugih hrvatskih gradova kao što su Split i Dubrovnik, ali i iz Sarajeva (BiH).
Trajektom
Trajektnim linijama do i iz Orebića upravljaju KTD Bilan i Jadrolinija, a idu do otoka Korčule. U sezoni ima preko 30 polazaka dnevno, a u predsezoni je oko 20 polazaka dnevno. Vrijeme putovanja je oko 15-20 minuta. Kroz luku Orebić prolaze 2 trajektne linije; 1 je za automobile, a obje prihvaćaju bicikle i prihvaćaju kućne ljubimce na brodu.
Putovanje na Pelješcu
Javni prijevoz
Budući da autobusi ne prometuju tako često i podložni su izmjenama, najbolja opcija bila bi doći do Stona, Orebića ili Trpnja i tamo provjeriti moguće opcije. Obilazak poluostrva bez automobila, tehnički nije moguć, pa bi najbolje bilo unajmiti automobil ili, za veće grupe putnika, unajmiti autobus. Na taj način možete samostalno istražiti poluostrvo i ne ovisite o javnom prijevozu.
Taksi
Nekoliko taksi firmi radi na području Pelješca, a možete naručiti i usluge Ubera ili Bolta. Tijekom ljeta cijene znaju biti više, no ipak ovise o tome gdje idete. Držite na umu kako bi taksimetar u taksiju trebao biti uključen pri početku vožnje.
Automobil
Obilazak Pelješca automobilom ne bi trebao predstavljati problem jer su ceste uglavnom u dobrom stanju, a prometni znakovi su standardizirani.
Pješice
Budući da su svi gradovi na poluostrvu prilično mali, lako ih je razgledati pješice. Šetanje kamenim uličicama povijesnih gradova zasigurno je najzanimljiviji način za upoznavanje historije i ljepote ovih očaravajućih gradova.
