Vjerski objekti

Crkva sv. Nikole

Prepoznatljiv simbol Nina je crkva sv. Nikole koja se nalazi u polju Prahulje. Vrlo je važna za vladare iz hrvatske dinastije i za ninsku i hrvatsku povijest. U Ninu se, prema narodnoj, predaji krunilo sedam kraljeva, a svaki je okrunjeni vladar s pratnjom dojahao do crkve sv. Nikole i upravo tu se predstavio narodu s uvijek istim simboličnim ritualom - mačem bi s tog humka zasjekao na sve četiri strane svijeta.

Crkvica je izgrađena na zemljanom humku koji se uzdiže iznad prostranog polja i upravo na ovom mjestu možete doživjeti nezaboravne zalaske sunca. U humku se nalaze još neistraženi prapovijesni grobovi. Crkva je dugačka 5,90 m, široka 5,70 m, visoka 6 m (unutarnje mjere), dok su zidovi debljine 50 cm. Zbog opasnosti od Turaka na crkvicu se u 16. - 17. st. nadograđuje obrambeno krunište sa 8 zubaca koje je služilo kao izvidnica. Crkvica sv. Nikole je jedini sačuvani primjerak ranoromaničke arhitekture takvog oblika u Dalmaciji, a datira od kraja 11. i početka 12. st.

Crkva sv. Anselma

Župna crkva sv. Anselma, smještena u središtu Nina, za vrijeme hrvatskih narodnih vladara i kasnije, bila je ninska katedrala. Izgrađena je u 6. st., a obnovljena je u vrijeme kralja Zvonimira 1070. god. te je tijekom povijesti više puta stradavala, da bi današnji izgled dobila u 18. st. Na strani zvonika na crkvu se naslanja pobočna kapela sv. Marcele, zvane Gospa od Zečeva, iz 15. st. u kojoj se nalazi Gospin kip s božanskim djetetom na rukama.

U kapeli se također nalazi renesansni rad, nadgrobna ploča ninskog biskupa Jurja Divnića. Kip je pred navalom Mlečana 1646. g. bio prenesen u Zadar i nakon deset godina opet je vraćen u pobočnu kapelu ninske crkve gdje se nalazi i danas. Majka Božja, koja se ovdje štuje kao Gospa od Zečeva, posebno se slavi u Ninu pa je njezina crkva glavno Gospino proštenište Zadarske nadbiskupije i danas.

Zvonik župne crkve sv. Anselma nalazi se zapadno od crkve, nekadašnje katedrale, kao samostalna građevina iz obrađenog kamena. Pred tridesetak godina na zvoniku su izvršeni veliki konzervatorski zahvati te su otkriveni njegovi originalni oblici. Smatra se da zvonik potječe iz 13. st., a pretpostavlja se da je rekonstruiran u 17. st.

Crkva sv. Križa

Crkva Sv. Križa, prozvana najmanjom katedralom na svijetu, najvredniji je sačuvani spomenik starohrvatskog crkvenog graditeljstva i jedan od ninskih simbola. Položajem i ljepotom dominira prostorom na kojem se nalazi. Izgrađena je u 9. stoljeću, u razdoblju ranog kršćanstva. Ona je jedini sakralni objekt u Ninu koji je ostao netaknut od građenja do danas.

Dugačka je 7,80 m, široka 7,60 m, visoka 8,20 m (unutarnje mjere) a debljina zidova je 57 cm. Izgrađena je na ostacima antičkih kuća čiji su ostaci i danas vidljivi. U doba hrvatskih vladara služila je kao dvorska kapela obližnjega kneževa dvora. Oko crkve je otkriveno mnogo srednjovjekovnih grobova.

Crkvica je zahvaljujući položaju prozora i kutu padanja svjetlosti, svojevrsni kalendar pa se po sunčevim zrakama može odrediti točan datum suncostaja (solsticija) i ravnodnevnice (ekvinocija), što je na prvi dan ljeta polazište održavanja zanimljive manifestacije Festivala sunca i svjetlosti.

Opčinjen njenom ljepotom, poznati engleski arhitekt Thomas Jackson, nazvao ju je najmanjom katedralom na svijetu.

Crkva sv. Ambroza

Crkva sv. Ambroza iz 13.st. lijepa je jednobrodna crkva s romaničko-gotičkim karakteristikama. Nalazi se u blizini Gornjih gradskih vrata, na mjestu na kojem se nekada nalazio benediktinski samostan Sv. Ambroza čija se izvorna gradnja spominje još od godine 941. Današnji izgled crkva je dobila renoviranjem 1992. godine.

Prednja strana crkve pokazuje karakteristike romaničke gradnje s jednostavnim ulaznim portalom. Iznad portala nalazi se otvor u obliku križa, a iznad njega uzak romanički prozor.

Jednobrodni prostor bio je presvođen poluvaljkastim svodom od sedre, a s unutarnje strane je pojačana sa dva pojasa. Ostaci u temeljima svjedoče da je crkva imala polukružnu apsidu. Današnja pravokutna apsida, veličine 5 x 4 metra, izgrađena je kasnije. U 15. st. crkva sv. Ambroza je renovirana, a crkveni prostor proširen. Današnji je oblik dobila renoviranjem 1992. godine. Crkva se koristi za misna slavlja, a kako je izuzetno akustična, i za prigodne koncerte.

Višeslavova krstionica

Krstionica kneza Višeslava, prvog hrvatskog kneza koji je vladao oko 800. godine, jedan je od najvažnijih spomenika crkvenog namještaja. Ta šesterostrana kamena posuda svjedoči o vremenu pokrštavanja Hrvata, a u nju su se prilikom pokrštavanja uranjali vjernici. Kopija se nalazi u Muzeju ninskih starina dok se original čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Uz rub šesterostrane krstionice nalazi se natpis: „Ovaj izvor prima slabe, da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kršćani, spasonosno ispovijedajući vječno trojstvo. Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava u čast sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegove štićenike“. Na krstionicu je uklesan križ s pleternom ornamentikom koji sugerira simboliku uskrsnuća.