Na južnom dijelu Šibensko-kninske županije, u dubokoj uvali koja je dobro zaštićena od udara vjetra, svega 34km udaljena od Šibenika smjestila se Rogoznica.
Rogoznica ima 54 km dugu obalu i geografski položaj koji je smješta upravo u središte Dalmatinske obale, te je najistureniji dio hrvatskog kopna koji zadire duboko u Jadransko more.
Položaj Rogoznice razdvaja Sjeverni i Južni Jadran, što je izuzetno naglašeno i specifičnim klimatološkim ponašanjima na ovom području, odnosno još preciznije na rogozničkom rtu Planka, gdje imamo izravan sudar klima, vjetrova i morskih struja, borbu ‘bure i juga’.
Klima je jedan od najvažnijih atraktivnih turističkih elemenata, a na rogozničkom području prosječno ima 2600 sunčanih sati.
Kopneni dio Rogoznice bio je naseljen već 1390. godine. No strahujući pred Turcima, 1518. godine stanovništvo se seli na ostrvo iz sigurnosnih razloga.
Današnji centar Rogoznice čine nekad kopneni dio zvan Kopača i ostrvo Kopara, spojeni umjetnim nasipom u jednu cjelinu.
Središte Rogoznice nalazi se na poluostrvu gdje su se uglavnom zadržale stare kamene kuće, što rogozničkoj rivi daje autentičnu mediteransku atmosferu.
Veći dio ostrva prekriven je borovom šumom te je idealan za šetnju i ostale vrste rekreacija.
Ovo lijepo ribarsko mjesto ima prirodno zaštićenu luku, dubokog gaza, koja je oduvijek pružala sigurno sidrište svakom nautičaru. Gusta borova šuma, duga šetnica uz more, lijepe plaže, otočići i uvale te Zmajevo jezero u krškom kamenjaru, privlače danas osim nautičara i mnogobrojne druge turiste.
Rado je posjećuju i nautičari jer je poznata kao jedna od najljepših i najsigurnijih luka na Jadranu. Plaže su u Rogoznici šljunčane, ima i ponešto stijena, a svako naselje nudi skrovita kupališta u brojnim malim uvalama.
Rogoznica je poznata i po čitavom nizu zabavnih i kulturnih manifestacija, u organizaciji Turističke zajednice, to je vrijeme kada ulice odišu posebnom atmosferom.
Turizam – Mnogobrojne plaže u Rogoznici pružaju mogućnost odabira pa i oni najzahtjevniji mogu naći svoj kutak. Rogoznica raspolaže sa 8,500 ležaja u privatnom smještaju i dovoljnim brojem restorana, koji mogu zadovoljiti ukus svakog gosta, a posebno ljubitelja ribljih specijaliteta.
Turizam u Rogoznici ima veoma dugu tradiciju postojanja još od 1870. Godine. Iste godine inozemni gosti su otkrili Rogoznicu kao poželjnu turističku destinaciju te je otvoren i prvi hotel obitelji Lušić-Rankovi, a zvao se Rogoznica. Tadašnji najbrojniji gosti bili su iz Austrije, Češke i Italije.
Činjenice zašto je Rogoznica srce Dalmacije
Rogoznica ima 54 km dugu obalu i geografski položaj koji je smješta upravo u središte Dalmatinske obale, te je najistureniji dio hrvatskog kopna koji zadire duboko u Jadransko more
Položaj Rogoznice koji razdvaja Sjeverni i Južni Jadran, što je iznimno naglašeno i specifičnim klimatološkim ponašanjima na ovom području, odnosno još preciznije na rogozničkom rtu Planka, gdje imamo izravan sudar klima, vjetrova i morskih struja, borbu ‘bure i juga’
Posebnost otoka okruženog kopnom sa svih strana
Svojim položajem Rogoznica predstavlja savršenu lokaciju, odličnu ishodišnu točku za sve izlete u užoj i široj okolici (boraveći u Rogoznici možete raditi dnevne izlete do svih najpopularnijih odredišta, čak i do Dubrovnika na krajnjem jugu, kao i do Nacionalnog Parka Plitvice na sjeveru)
Kako odlična ishodišna točka na kopnu, tako i još bolja ishodišna točka na moru, jer uz svoju izvanrednu lokaciju, predstavlja i najsigurniju luku na Jadranu
Historija
Prvi doseljenici za svoje ognjište odabrali su još 1390. godine kopneni dio današnje Rogoznice – Kopaču, a obližnji otočić – Kopara, na kojem su stanovnici tražili sklonište pred turskim najezdama, naseljen je 1518. godine. Kada je opasnost od Turaka minula otok je s kopnenim dijelom povezan nasutim putem. Na otoku je 1809. godine za vrijeme francuske vladavine sagrađena i tvrđava.
Stara crkva Sv. Ivana Trogirskog iz 1324. godine na obližnjem rtu Ploča, međutim, svjedoči da je to područje bilo posjećivano i prije dolaska prvih doseljenika. U prilog tomu govori i kapela Sv. Nikole u spilji Loznica gdje je na groblju otkriveno i nekoliko stećaka. Rogoznica je i danas tipično mediteransko mjesto čije se stanovništvo uglavnom bavi ribolovom, obradom zemlje i turizmom.
Pitom kraj s blagom mediteranskom klimom omogućavao je siguran i udoban život. Bio je pogodan za osnivanje naselja.
Tragova čovjekovog prisustva na ovom prostoru tijekom minulih vijekova ima dosta (ulomci keramičkih posuda, amfora, krovnog crijepa, novca, grobova, grobnih priloga, nadgrobnih spomenika, dijelova kamenih sarkofaga i dr.).
Prema spomenutim nalazima čini se kako je život na ovom području osobito bujao u antičko i kasno antičko doba. Za najstarije podatke o rogozničkom kraju zahvaljujemo grčkom pomorcu iz prve polovice 4. st. prije Krista.
Prema Skylaxu iz Krayande, na obali između Krke i Cetine obitavala su dva ilirska plemena: na sjeveru ove obalne linije, na jednom poluotoku koji je navodno bio nešto manji nego Peloponez, živjeli su barbarizirani Hili u gradu i luci Herakleji. Prema njegovom opisu utvrđeno je da su Hili naseljavali poluotok Bosiljinu zbog čega se taj poluotok još naziva i Hilejski poluotok. Hili su, drže povijesničari, pleme Dorana koji su, došavši iz Sirakruze, osnovali Issu, ali naselili i grad Herakleju, smještenu negdje na rogozničkom području. Za Teutinog rata pali su pod vlast Ilira, što potvrđuje i nadgrobna stela iz tog doba pronađena u Stupinu 1968.
Čuva se u muzeju grada Šibenika, a prikazuje Ilire-Hile. Pretpostavlja se da je u uvali Stupina potopljeni ilirski grad, a jedan od tragova tog vremena je pretpovijesna gradina ˝Stupinska glavica˝ s ostacima keramičkih posuda.
Inače, položaj grada Herakleje, koji je kovao vlastiti novac, još je sporan i može biti riješen tek putem novih nalaza. Međutim, neki su arheolzi uvjereni da je zbog idealnog sidrišta za trgovačke brodove Herakleja bila upravo na rogozničkom području.
SELECT wp_posts.*, 1 rooms_available, 0 rooms_booked , IFNULL((SELECT price_meta2.meta_value + 0 FROM wp_postmeta price_meta2 WHERE price_meta2.post_id=wp_posts.ID AND price_meta2.meta_key='_accommodation_min_price:2025-04-16:2027-04-16' LIMIT 1), 0) accommodation_price , IFNULL((SELECT price_meta3.meta_value + 0 FROM wp_postmeta price_meta3 WHERE price_meta3.post_id=wp_posts.ID AND price_meta3.meta_key='accommodation_static_from_price' LIMIT 1), 0) accommodation_static_price
FROM wp_posts INNER JOIN wp_postmeta ON ( wp_posts.ID = wp_postmeta.post_id )
WHERE 1=1 AND (
( wp_postmeta.meta_key = 'accommodation_location_post_id' AND wp_postmeta.meta_value IN ('777514') )
) AND wp_posts.post_type = 'accommodation' AND ((wp_posts.post_status = 'publish'))
GROUP BY wp_posts.ID HAVING 1=1
ORDER BY RAND()
Nažalost, smještaj nije pronađen.
Nažalost, tura nije pronađena.
U blizini
NP Krka
Nacionalni park “Krka” smješten je na području Šibensko-kninske županije i obuhvaća površinu od 109 km² najljepšeg toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole.
Nacionalni park je prostrano, pretežito neizmijenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava. Namjena mu je prije svega znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna, a zbog posjetitelja postoje i turističke djelatnosti.
S potopljenim dijelom ušća Krka je duga oko 72,5 km i po dužini je 22. rijeka u Hrvatskoj. Izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina. Sa sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 224 m, Krka je prirodni i krški fenomen. Sedreni slapovi rijeke Krke temeljni su fenomen ove rijeke.
Nacionalni park Krkaudaljen je samo40kilometara odRogoznice.Od RogoznicedoNP Krkamožeteići automobilomili savrlo atraktivnimorganiziranimizletom izletničkim brodomkojije dostupan izRogoznicetijekom ljetne sezone.
NP Kornati
Na udaljenosti od samo 20 nautičkih milja od Rogoznice nalazi se Nacionalni park Kornati. NP Kornati sastoji se od 89 nenaseljenih otoka, otočića i hridi koji su razmješteni na samo 70 četvornih kilometara. Budući da je opasno ploviti kroz labirint hridi, na Kornatima se nalaze brojni svjetionici poput Blitvenice i Sestrica koji su danas odredišta zaljubljenika u pustolovine.
Iz Rogoznice do NP Kornati možete doći vlastitim ili unajmljenim brodom, a tokom ljetne sezone i organiziranim cjelodnevnim izletom na nekom od izletničkih brodova iz Rogoznice.
Muzeji
Muzej u dubokom plavetnilu
‘Orkansko jugo, spremala se oluja…’ U prvom stoljeću prije Krista, po takvom je nevremenu bilo nemoguće oploviti rt Planku ili Diomedov rt. Mitsko mjesto gdje se sudaraju jugo i bura, za koje je vezan i mit o Argonautima i jedna je od najpogibeljnijih plovidbenih tačaka na Istočnoj obali Jadrana.
Rimski brod natovaren sa 150 amfora punih vina, koje je prenosio iz sjeverne Italije u Grčku, usidrio se na zadnjem velikom sidrištu u rogozničkoj uvali Gornji Muli. Za brod srednje veličine, pretovaren amforama, ni zatvorena uvala nije bila sigurna. Prevrnuo se i potonuo je na 20 metara dubine i udario u podmorsku hrid, a teret se rasuo na lokalitetu 13x10m. Tako otprilike izgleda rekonstrukcija te davne pomorske havarije. Lokalitet je inače istražen i konzerviran 1998. godine.
Ratne 1942.godine, tijekom hladnih januarskih dana, veliki transportni italijanski brod Ninuciu, između svjetionika Mulo i Velike Smokvice, potopila je engleska podmornica. Olupina je neistražena na dnu mora ležala punih 66 godina.
Rogozničko je podmorje puno brodskih olupina iz različitih povijesnih razdoblja, stoga se slobodno može reći da je svojevrsni muzej u dubokom plavetnilu, zanimljiv istraživačima i turistima.
Vjerski objekti
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo ili crkva Velike Gospe također je zaštićena Zakonom o zaštiti spomenika Republike Hrvatske.
Podignuta je početkom 17 stoljeća u čast sv. Nikole. Godine 1615. biskup V. Ariggoni ju je posvetio, a bratovština se obvezala da će je održavati. Proširena je 1683. godine i nazvana imenom Velike Gospe, a 1746. godine posvetio ju je biskup K. A. Donadini, o čemu svjedoči natpis na pročelju. Seljani su 1800. godine o svom trošku proširili crkvu, dodali su joj sjevernu lađu, a druga lađa napravljena je 1894. godine.
Zvonik od tesanca s francuske utvrde podignut je u razdoblju 1873. – 1875. godine, a iste 1875. godine pomorska vlast u Trstu darovala je sat za zvonik i to u zamjenu za otočić Mulo ili Biofant, gdje je sagrađen svjetionik.
Rogoznička župna crkva posebna je po mnogočemu. Zanimljiva je činjenica da je to jedino malo katedralno zdanje u Dalmaciji što je šire nego duže. Bogato je nizom vrijednih umjetnina: spominje se križ iz 14. stoljeća, koji nije dostupan vjernicima i čuva se negdje na sigurnom te iz raskošnih jaslica umjetnički vrijedna figura pastira, koju je 1905. godine iz Rima donio ondašnji župnik, Kaštelanin, slavni dr. Ivan Katalinić.
Zavjetno svetište Gospe od Kapelice
Na ulazu u rogozničku luku, na poluotoku Gradina, nalazi se zavjetno svetište Pohođenja Blažene Djevice Marije, u puku znana kao Gospa od Kapelice.
Daleke 1722. godine, ribar Juraj Bogavčić zvani Tuburko, privučen čudnovatom svjetlošću pod pločom pronalazi sliku koja je prikazivala Pohođenje Blažene Djevice Marije svojoj rodici Elizabeti.
Ponese je kući i stavi u škrinju. Sutradan, na istom mjestu opet ugleda istu Priliku. Htjede je usporediti s onom u škrinji ali je ne nađe. Odluči sve to povjeriti župniku, koji je stavi u riznicu. Ali i iz nje se Gospina Prilika vrati na mjesto ukazanja.
I tako, na nagovor bogoljubnog puka, 1776. odlučiše sagraditi malu kapelu.
Prema predaji, ribar Ivan Bogavčić–Tuburko, daleke 1722. godine, loveći ribu oko rta poluotoka Gradine ugledao je neobičnu svjetlost. Kada se približio stijeni, s koje je dopirala svjetlost, našao je Gospinu sliku koja prikazuje Marijin posjet rođakinji Elizabeti. Sliku je odnio kući i spremio je u škrinju, ali se ona na neobjašnjivi način vratila na isto mjesto. I tako se to ponovilo tri puta. Uskoro su mještani zajedno s ondašnjim svećenikom odlučili na tom mjestu sagraditi kapelicu, a svečanost koja se upriličava povodom tog događaja u sadašnjem obliku utemeljena je 1776. godine.
Ta čudesna slika izgorjela je u župnoj crkvi, a druga, koja je šezdesetih godina prošlog stoljeća ukradena, nastala je u Beču 1888. godine. Pokraj prvotne male kapelice izgrađena je veća u razdoblju od 1907. do 1909. godine.
Svečanost se održava 2. srpnja, na Petrovčicu, kada se Gospina slika dovozi brodom u pratnji svećenika i mladih djevojaka odjevenih u bijele haljine do rogozničke rive, gdje je dočekuje šibenski biskup u pratnji desetak svećenika i nekoliko tisuća vjernika, da bi potom svi zajedno u svečanoj procesiji rogozničkom rivom sliku prenijeli u župnu crkvu.
Gospina slika ostaje u župnoj crkvi do prve nedjelje iza Gospe od Karmela, kada se u svečanoj procesiji morem i kopnom vraća u svoje svetište na rtu poluotoka Gradine. U procesiji sudjeluje stotine brodica i tisuće vjernika, koji prelaze pješice oko 2.5 km zavjetnog puta, mnogi često i bosi. U prošlosti su Gospin brod plivajući pratili samo mladići, a danas im se pridružuju i djevojke.
Rogoznicom su 1887. godine harale crne ospice i dnevno odnosile i do 40 života. Tadašnji župnik, don Tode Pavlović, okupio je vjernike i oni su se bosi zaputili u Gospino svetište, moleći Gospu za milost. Od tog 24. siječnja prestalo se umirati u mjestu, bolesni su ozdravili, a na taj dan, zavjetni blagdan, redovito se održava misa u kapelici.
Čudotvorna rogoznička zaštitnica čuva svoj puk i luku od svih stradanja tijekom gotovo tri duga stoljeća.
Crkvica sv. Nikole
Crkvica svetog Nikole smještena je u uvali Lozica sjeverozapadno od poluotoka Rogoznice, u dijelu zvanom Staro selo ili Vecchia Rogoznica. Ovaj iznimno zaštićeni spomenik sakralne baštine datira s početka 14. stoljeća premda arheolozi i povjesničari smatraju da je starija. Crkvica je orijentirana u pravcu istok-zapad, pravokutnog je oblika u tlocrtu s polukružnom apsidom na istočnoj strani s izrazitim obilježjima gotike. Posebna je zanimljivost da je škropionica smještena izvan crkve, lijevo od ulaznih vrata.
Nekoć je služila kao župna crkva precima današnjih stanovnika, koji su zajedno s franjevcima doselili iz Bosne oko 1301. pred turskim osvajačima, do preseljenja na otok oko 1601.g. Danas se u crkvici služi misa za blagdan Sv. Nikole, 06. prosinca.
Oko crkvice je starohrvatsko groblje iz 13. stoljeća s neobičnim nadgrobnim spomenicima. Na stećcima s lunarnim i astralnim simbolima nalazimo još i prikaze alata karakteristične za ove i obližnje krajeve. Posebno je zanimljiva ploča na kojoj su vidljivi tragovi natpisa na latinskom pisanom goticom što je neuobičajeno kao i one na kojima je sedmokraka zvijezda, vrlo rijetko susretanu kako na nadgrobnim pločama i stećcima, tako i na drugim prikazima.
Crkvica sv. Ivana Trogirskog
Podignuta 1324. godine na čast sv. Ivanu Trogirskom koji je na tom pogibeljnom mjestu, dalmatinskoj Haribdi, učinio čudo. Naime, prema zapisu don Giulia Paljetka, rogozničkog župnika, sv. Ivan je čudotvorno biskupskim odličjem, spasio brodolomce hodajući po površini mora. Sav teret i lađa bili su spašeni te su mornari nastavili svoj put prema Šibeniku koji je tada pripadao trogirskoj biskupiji.
Crkva je orijentirana u smjeru istok-zapad, pripada gotičkom stilu s primjesama predromaničke tradicije. Zbog izloženosti moru i posolici, crkva se gotovo stopila s hridima. Premda je na osamljenom mjestu, crkva je u posljednje vrijeme ponovno postala mjesto molitvi i prošnji sv. Ivanu Trogirskom.
Oko crkve značajno je arheološko nalazište, a najveću vrijednost ima nalaz od oko 500 ulomaka posuda s grafitima (Diomed).
Za Puntu Planku vezano je i jedno od čuda koja se pripisuju kršćanskom svecu Ivanu Trogirskom, trogirskom biskupu iz 11. stoljeća . Prema legendi on je nakon brodoloma kod rta Planka hodajući po valovima spasio život kralju Kolomanu i svim mornarima.
Crkvica sv. Ivana smještena je na rtu Planka, u pustom krševitom krajoliku te je zaštićena sakralna baština. Crkvica je orijentirana u pravcu istok–zapad, pravokutnog je oblika u tlocrtu s polukružnom apsidom, a pred apsidom se nalazi jednostavan oltar na jednoj nozi.
Crkvica ima obilježje gotičkog stila, koji se očituje u prelomljenom obliku svoda, a na romaničku tradiciju ukazuju masivne pojasnice, a na još starije predromaničke tradicije upućuje raščlanjenje zidova u unutrašnjosti s plitkim lukovima između lezena. Masivni oblik, debljina zidova, zidani su u prilikama: iako je crkvica udaljena više od deset metara od mora, ipak do nje dopiru valovi, tako da je izložena razornom djelovanju posolice. Masivnošću i rustičnošću crkvica je srasla sa surovim hridima.
Kako doći?
Automobilom
– autocestom A1 do Šibenika i dalje Jadranskom magistralom do Rogoznice
Informacije :
Pozivom na broj HAK-a (Hrvatski auto klub) +385 (0) 62 777 777 možete dobiti slijedeće informacije:
– stanje na cestama i trajektnom prometu na Jadranu
– visinu naknada za upotrebu autocesta u Hrvatskoj i inozemstvu
– zabrane kretanja za pojedine kategorije vozila u Hrvatskoj i nekim europskim državama
– cijene goriva u Hrvatskoj i inozemstvu
– informacije o članskim pravima članova HAK-a
– brojeve telefona inozemnih autoklubova
– savjete glede izbora najpovoljnijeg putnog pravca
– plovni red trajekata na Jadranu
Pomoć na cesti :
Poziv na broj telefona 1987
– popravak kvara na vozilu na cesti
– uklanjanje vozila u kvaru, napuštenih vozila ili vozila oštećenih u prometnoj nezgodi s prometnica
– prijevoz vozila u kvaru ili vozila oštećenih u prometnim nezgodama. Poslovi pomoći na cesti obavljaju se prema cijeniku HAK-a.
Rogoznica je preko Šibenika i Splita povezana željezničkim prometom sa svim većim gradovima Evrope. Vozni red dostupan je na stranicama Hrvatskih željeznica.
