Otok Pag
Ostrvo Pag se nalazi između Velebitskog kanala i Kvarnerića, između ostrva Raba, Oliba i Vira, u neposrednoj blizini kopna, i pripada grupi sjeverno dalmatinskih ostrva.
Ostrvo Pag je površinom 5. najveće ostrvo u Jadranskom moru, ali je dužinom obale od 302,47 km najrazvedenije ostrvo Jadrana.
Ostrvo je poznat po slaboj pokrivenosti vegetacijom nekih svojih dijelova, koje se često uspoređuje s Mjesečevom površinom. Kamenit pejzaž s tek pokojom vlati aromatičnog bilja koje pasu ovce stvara jedinstveni utisak.
Zbog položaja ostrva pod Velebitom s kojeg cijele godine (posebno zimi) pušu jake bure, ostrvo Pag je gotovo čitav prekriven posolicom iz Velebitskog kanala.
Na ostrvo se, s južne strane, može stići mostom, Paški most dug 340 m (gdje vas sa lijeve strane dočekuje antička utvrda Fortica), iz pravca Zadra, tj. Posedarja ili trajektom u Žigljen na sjeveru ostrva iz luke Prizna, što čini ovo ostrvo izuzetno dobro povezanim s kopnom.
Poznat je prije svega što se na njemu proizvodi poznati paški sir, te ne manje poznata paška čipka. Ruralnu sliku otoka čine i stada ovaca koja se mogu vidjeti svuda po otoku. Poseban štih i kvalitetu paškom siru daje upravo posebna ´škrta´ ispaša u suradnji s jodom.
Osim toga na Pagu su i neke od najstarijih solana na ovom području gdje se još i danas može vidjeti tradicionalan način isušivanja mora radi dobivanja morske soli.
Ostrvo Pag je jedino hrvatsko ostrvo koje je podijeljeno između dvije županije. Sjeverni dio ostrva (Grad Novalja) nalazi se u Ličko-senjskoj, a južni (Grad Pag, Općina Kolan i Općina Povljana) u Zadarskoj županiji.
Najviši ostrvski vrh je Sv. Vid visok 348 m, slijede ga vrh Kršina sa 263 m te vrh Komorovac 199 m.
Na ostrvu se nalaze i tri slatkovodna močvarna jezera ; Veliko i Malo blato te Kolansko blato.
Stanovnici ostrva bave se vinogradarstvom, maslinarstvom, voćarstvom, ribarstvom, stočarstvom te poljoprivredom koja je usprkos značajnog udjela kamenjara u površini ostrva stoljećima imala veliki utjecaj na život ostrvljana a sve zahvaljujući plodnoj zemlji pjeskulji.
Geografski položaj ostrva Paga omogućava svakom posjetitelju brze i lagane izlete do najvećih hrvatskih nacionalnih parkova ( Plitvička jezera, Sjeverni Velebit, Paklenica, Kornati).
Današnje ime Pag ( ostrvo i grad ) zbog brojnih izvora vode neki su pokušali protumačit kao izvedenicu iz grčke riječi pege , ali opće je prihvaćeno mišljenje da je ime Pag nastalo iz latinske riječi pagus što znači selo.
Na ostrvu stalno živi između 8 i 9 hiljada ljudi. Najveće naselje na ostrvu Pagu je grad Pag sa nešto manje od 3 hiljade stanovnika, dok je Novalja drugi grad po veličini sa oko 2 300 stanovnika.
Pag i Novalja su ujedno jedina naselja sa statusom grada na ostrvu Pagu. Od ostalih naselja na ostrvu možemo izdvojiti Povljanu, Dinjišku, Vlašiće, Košljun, Šimuni, Mandre, Kolan, Gajac, Staru Novalju, Zuboviće, Metajnu i Lun.
Ako ste osoba koja voli promatrati događaje, onda će vašu pažnju sigurno zaokupiti vješte ruke žena koje na ulicama izrađuju najpoznatiji simbol ostrva Paga, pašku čipku.
Izrada čipke na ovom području započela je već u 15. vijeku te je zahvaljujući časnim sestrama očuvana sve do danas, nastavljajući poduku svima zainteresiranima. S vremnom je čipka postala samostalni dekorativni predmet koja se odlikuje iznimnom ljepotom uzoraka, kvalitetom i višestoljetnom tradicijom i načinom izrade.
Nakon svladavanja izrade čipke u gradu Pagu prošetajte paškim pašnjacima i upoznajte važan dio paške prošlosti – suhozide, koji predstavljaju težak život paških težaka i pastira.
Suhozidi su podizani kao granice između pašnjaka te su morali biti dovoljno visoki kako ih ovce ne bi preskočile i dovoljno snažni kako ih jaka bura ne bi srušila.
Njihova se snaga još uvijek prostire ogoljenim kršom ostrva.