U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na sutoku šibenskih i zadarskih ostrva, smjestila se jedna zasebna i po mnogočemu posebna skupina ostrva nazvana Kornati.
Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom.
Danas NP "Kornati" zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 ostrva, malih ostrva i hridi s priblizno 238 km obalne crte. I pored ovog, relativno velikog broja ostrva, kopneni dio parka čini tek manje od 1/4 ukupne površine, dok je sve ostalo morski ekosustav.
Osnovan 1980. godine radi zaštite morskog života i očuvanja prirodnih staništa, uključeni su uglavnom nenaseljeni otoci Otok Kornat, najveći na 25 kilometara dugačak i širok dva i pol kilometra.
Robusne i prepune špilja, pukotina i hridi, otočići koji su nekoć bili bujni bili su dom mnogih rimskih vila i farmi, ali nedostatak slatke vode i eksploatacije pod venecijanskom vladavinom ostavio ih je pusta. Neki od otoka još uvijek imaju rimske ostatke, uključujući i ruševine rimskih vila, te zidine koje se spuštaju niz obalu u vodu, za koju se smatra da je bio rezervni spremnik za svježu ribu.
Ako se, pak, odlučite na cjelodnevni izlet brodom posebna skupina otoka Kornati destinacija su koju morate posjetiti. Zaronite u kristalno čisto more i istražite bogatstvo morskog ekosustava te otkrijte razlog zašto su upravo Kornati jedan od najposebnijih nacionalnih parkova u Europi.
Očuvana prirodna raznolikost i doživljaj istinske divljine utkani su u Sjeverni Velebit, koji je prostor povezivanja ljudi još od prapovijesti. Raj za speleologe.
Područje Sjevernog Velebita proglašeno je nacionalnim parkom zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru.
Nacionalni park Sjeverni Velebit proglašen je 09.06.1999. godine, a javna je ustanova započela s radom na temelju ukaza Sabora RH od 16. rujna iste godine. Područje je proglašeno nacionalnim parkom zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru.
Površina parka iznosi 109 km2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, koji predstavlja specifičan geomorfološki fenomen na kojemu je do sada otkriveno više od 150 jama, od kojih je najpoznatija Lukina jama, jedna od najdubljih u svijetu uopće, otkrivena 1999. godine.
Zabranjen je za posjetitelje (osim prolaska Premužićevom stazom) i u njemu se mogu provoditi samo znanstvena istraživanja te vođenje u edukativne svrhe, uz dopuštenje nadležne uprave za zaštitu prirode. U sklopu parka nalaze se još botanički rezervat "Visibaba", na kojemu se nalazi najveće nalazište endemične hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), te botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, koji se ističe bogatstvom visokoplaninske flore. Unutar rezervata nalazi se i poznati Velebitski botanički vrt, kojega je osnovao prof. Fran Kušan još davne 1967. godine.
Opjevan je u pjesmama. Velebit je mitski zadarski div, planina u kojoj se ljube krške udoline, ponori, hrptovi i planinski grebeni. Obožavaju ga planinari i izletnici.
Park prirode Velebit je najznačajnije endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj.
Planina Velebit mješavina je krških udolina, planinskih grebena, ponora, hrptova, zaobljenih i oštrih vrhova, a sve je to povezano jedinstvenom ljepotom.
Velebit je čuven po mnogim stvarima, a ponekad je teško odlučiti koju bi se konačno stavilo na prvo mjesto. Za neke to je njegova zadivljujuća bioraznolikost, za druge sablasne spilje, a za neke treće njegova divlja geografija. Jedno je, međutim, sigurno - svi ga dožive na neki svoj način. I to je glavna jedinstvenost ove planine. Ona vam omogući susret sa samim sobom i mogućnost da sami sebe vidite kao dio prirode. Zato ovdje nikad nećete dvaput imati isti doživljaj - koliko god često dolazili, uvijek ćete pronaći nešto novo i o planini i o sebi. To je neka vrsta zagonetke. A kad govorimo o tajnama i zagonetkama - ovdje je snimljen i poznati film „Winnetou“!
Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza, nazvana po graditelju ing. Anti Premužiću koji ju je projektirao još davne 1930. godine, dok je sama gradnja dovršena 1933. godine. Staza prolazi kroz najljepše i najzanimljivije dijelove sjevernog Velebita.
S planinskih vrhunaca pruža se prekrasan pogled na Jadransko more i otoke Pag, Rab, Goli, Prvić i Krk, te na ličko zaleđe s kontinentalne strane. Kulturna baština parka očituje se u brojnim ruševinama starih stočarskih stanova, kuća i suhozida, koji svjedoče o prošlim vremenima kada je ovo područje naseljavao znatno veći broj ljudi, koji se kasnije raselio po svijetu, ostavivši samo tragove svoje nazočnosti na ovom iznimno lijepom i neponovljivom prostoru.
Nacionalni park Plitvička jezera
Krenite na sjever i za sat i pol vremena naći ćete se u najstarijem i najpoznatijem nacionalnom parku u Hrvatskoj, Plitvičkim jezerima koje uvijek iznova zadivljuju svojom posebnošću.
Kompleks prirodno nastalih jezera, taloženjem sedimentnih stijena, smještenih u samom srcu Like uvijek iznova oduševljava svojom ljepotom i mami posjetitelje iz cijeloga svijeta.
Najstariji je, najveći i najposjećeniji nacionalni park u Hrvatskoj te svjetski najpoznatiji. Plitvička su jezera na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.
Plitvička jezera najstariji su i najveći nacionalni park Republike Hrvatske. Park je smješten u Gorskoj Hrvatskoj, između planinskog lanca Male Kapele na zapadu i sjeverozapadu i Ličke Plješivice na jugoistoku. Administrativno se nalazi na području Ličko-senjske (90,7 %) i Karlovačke županije (9,3 %).
Svojom iznimnom prirodnom ljepotom ovo je područje oduvijek privlačilo zaljubljenike u prirodu, pa je već 8. travnja 1949. godine proglašeno prvim nacionalnim parkom u Hrvatskoj. Proces osedravanja, kojim se formiraju sedrene barijere i stvaraju jezera, predstavlja jedinstvenu univerzalnu vrijednost zbog koje su Plitvička jezera dobila međunarodno priznanje 26. listopada 1979. godine, upisom na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Godine 1997. područje Nacionalnog parka prošireno je i otad zauzima površinu nešto manju od 300 km2.
Park je najvećim dijelom prekriven šumskom vegetacijom, manji dio travnjacima, a turistički najzanimljiviji i najatraktivniji dio Parka – jezera, zauzimaju tek nešto manje od 1 % površine Parka.
Jezerski sustav čini 16 imenovanih i nekoliko manjih, kaskadno poredanih jezera. Zbog geološke podloge i karakterističnih hidrogeoloških uvjeta, jezerski je sustav podijeljen na Gornja i Donja jezera. Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burgeti i Kozjak dvanaest su jezera koja čine Gornja jezera, formirana na nepropusnim dolomitima. Gornja jezera su prostranija, razvedenija i blažih obala u odnosu na Donja jezera. Donja jezera, koja čine jezera Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod, nastala su u propusnoj vapnenačkoj podlozi usječena u uski kanjon strmih padina. Jezera završavaju impozantnim slapovima Sastavcima, podno kojih počinje tok rijeke Korane.
Park prirode Telešćica
Biser Dugog otoka s nestvarno lijepim plažama. Strme litice tu izranjaju iz morskih dubina, o čemu svjedoče neki od 220 vrsta dobrih dupina iz Jadrana. Dolazi i sivi sokol.
Uvala Telašćica smještena je na središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora, na jugoistočnom dijelu Dugog otoka. Zahvaljujući svojoj iznimnoj ljepoti, bogatstvu i značaju, ova uvala, okružena s 13 otoka i otočića, a sadrži i šest otočića unutar uvale, proglašena je Parkom prirode 1988. Status zaštićenog područja dobila je još 1980. zahvaljujući svojem iznimno vrijednom biljnom i životinjskom svijetu, geološkim i geomorfološkim fenomenima, vrijednim zajednicama morskog dna te zanimljivom arheološkom naslijeđu.
Područje Parka prirode Telašćica je područje bogato suprotnostima, tihim i mirnim plažama i položenom obalom s jedne strane i divljim strmim klifovima s druge strane, područje šuma alepskog bora i hrasta crnike s jedne strane, te ogoljelog kamenjara s druge, područje obrađenih polja prekrivenih vinogradima i maslinicima, ali i područje degradiranih oblika vegetacije koja prekriva suha staništa.
Tri temeljna fenomena predstavljaju osnovna obilježja ovog područja: jedinstvena uvala Telašćica kao najsigurnija, najljepša i najveća prirodna luka u Jadranskom moru, u kojoj su 25 malih plaža, strmci otoka Dugi otok ili takozvane "stene", koje se uzdižu do 161 metar nad morem i spuštaju se u dubinu do 90 m, i konačno slano jezero Mir s ljekovitim svojstvima.
Najslikovitiji među otocima je otok Katina, a najneobičniji zasigurno Taljurić. Ukupna površina Parka prirode je 70,50 km2 i to 25,95 km2 na Dugom otoku i susjednim otočićima te 44,55 km2 na moru. U okolini su predivne obrađene livade, a na brežuljcima bogata mediteranska vegetacija s oko 500 biljnih vrsta i jednako bogatom faunom. Podmorski svijet broji preko 300 biljnih i 300 životinjskih vrsta.
Više od 2.500 sunčanih sati godišnje, srednja siječanjska temperatura viša od 7°C i srednja godišnja viša od 16°C, obilježja su klime tog prostora. Zimi more ima približno 13°C, a ljeti približno 23°C. O tome da je Telašćica od davnine napučen kraj svjedoče ostaci rimskih građevina u Maloj Proversi, kao i brojne predromaničke crkvice, među kojima se ističe crkva sv. Ivana u Stivanjem polju, a o tome da su počeci ribarstva u Hrvata započeli baš na ovim obalama svjedoči prvi zapis o ribarstvu s kraja X stoljeća. U Parku prirode moguće je roniti na nekoliko atraktivnih mjesta u blizini klifova, te šetati po zanimljivim mjestima, a prekrasan pogled s vidikovca Grpašćak ne smije se propustiti.
Ovo, te još mnogo toga, privuklo je i privlači posjetitelje u uvalu Telašćica, koja kao Park prirode Republike Hrvatske pripada visokoj kategoriji zaštićenih dijelova prirode, što ona i zaslužuje. U blizini Parka prirode Telašćica su i tri hrvatska nacionalna parka: NP Kornati, NP Paklenica i NP Krka, te dva parka prirode PP Vransko jezero i PP Velebit.
Napravite selfie s divnim dupinom na njihovu omiljenom okupljalištu!
Nije čudo da su dupini, posljednji morski sisavci Jadrana, za svoje omiljeno okupljalište odabrali Telaščicu s najstrmijim bijelim liticama i tirkizno plavim morem. Na Jadranu živi oko 220 dobrih dupina, a ovdje je najbolja prilika da ih upoznate. I ne samo njih! Na primjer, sivi sokol također je uobičajen gost. Među najpoznatijim su atrakcijama vertikalne stijene koje dosežu visinu od 161 metra, koralji pod morem, uključujući rijetke crvene koralje, te jezero Mir u uskom pojasu između otvorenog mora i zaljeva. No ovdje ćete naći još mnogo više toga - brojne uvale, rtove, stijene, životinje i pet malih otoka! Svaki ima svoju fascinantnu priču - dođite i saznajte ih i vi!
Park prirode Vransko jezero
Najveće prirodno jezero u Hrvatskoj i stanište brojnim močvarnim biljnim vrstama. Vrana je ornitološki rezervat, pa pored izletnika uživaju i promatrači ptica.
PP Vransko jezero nalazi se u neposrednoj blizini Zadra i najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj.
Udaljeno tek 40 km od Zadra, Park prirode Vransko jezero mjesto je osebujne specifičnosti i bioraznolikosti. Rijetka, močvarna staništa dom su pticama, gmazovima, vodozemcima, ribama i kukcima dok je cjelokupni prostor zbog izvora pitke vode te plodnog tla naseljen od prapovijesti.
Raznovrsne pješačke, biciklističke i poučne staze, onima u potrazi za aktivnim odmorom, omogućuju neposredan doživljaj rijetkog spoja močvare i krša.
U Parku se nalaze tri info centra koji su za posjetitelje otvoreni u razdoblju od travnja do kraja listopada. Ovdje posjetitelji mogu kupiti ulaznice kojima ostvaruju pristup svim lokacijama u Parku, dobiti više informacija te kupiti suvenire s motivima Vranskog jezera.
Info centri su smješteni na tri najatraktivnije lokacije u Parku:
• Info centar Crkvine smješten je u posebnom ornitološkom rezervatu na ulazu na drvenu poučnu stazu Ptice Vranskog jezera gdje posjetitelji mogu iznajmiti dalekozore za promatranje bogatog ptičjeg svijeta, s više od 260 različitih vrsta ptica.
• Info centar Kamenjak smješten je na najvišem vrhu Parka odakle se pruža nezaboravan pogled na čitavo jezero, kopno, more i otoke. Ovdje posjetitelji mogu uživati i u specijalitetima tradicijske konobe, a u srpnju/kolovozu posjetiti sajam Luka i igara na kojem lokalni poljoprivrednici predstavljaju svoje proizvode.
• Info centar Prosika se nalazi na jugoistočnom dijelu jezera u ribarskoj lučici. Na ovoj lokaciji s poučnom stazom o ribama te kanalom iz 18.st. koji jezero povezuje s morem, posjetitelji mogu iznajmiti bicikle i kajake. Bočato jezero tražena je destinacija mnogih sportskih ribiča.
Park je krška dolina smještena uz jadransku obalu i prostire se na 57 četvornih metara jedinstvenog močvarnog područja. Smatra se iznimnim rekreacijskim područjem i staništem od globalne važnosti, a služi kao mjesto za svijanje gnijezda za 102 vrste ptica te kao odmorište i hranilište bezbrojnim pticama selicama. Ali ovo nije raj samo za ptice! I ribiči, biciklisti te ljubitelji prirode vidjet će zašto je ovo mjesto tako posebno. Jedan od razloga njegova je prirodna kriptodepresija, koja stvara jedinstven jezerski život. Obogatite svoj život posjetom području toliko bogatom florom i faunom!
Istražite bogati ptičji svijet, provozajte se biciklom ili kajakom te upoznajte novu stranu Dalmacije. Ovaj park prirode posebno je zanimljiv i svim ljubiteljima sportskoga ribolova zahvaljujući i bogatstvu ribljega svijeta.
Kanjon Zrmanje
Ako ste ljubitelj prirode, morate vidjeti ovaj nezaobilazni krajolik!
Dođete li ovamo brodom, na gumenoj splavi ili se samo opustite u lokalnom domaćinstvu - uvijek možete uživati u zadivljujućem pogledu na kanjon. Stvaranje njegova današnjeg čuvenog izgleda trajalo je stoljećima.
Točnije, sve je počelo nakon ledenog doba kad su podizanje razine mora i protok rijeke Zrmanje stvorili ovo prekrasno dijete, poznato po kontrastu bijelih stijena, zelene rijeke, živopisnoj flori i slapovima koji oduzimaju dah. Ne zaboravite ni životinje, potoke, pješčane plaže i livade! A najbolji dio? Možete ga posjetiti tijekom cijele godine jer u svako godišnje doba nudi potpuno drukčiji doživljaj!
Ostrva u blizini
Ošljak
Ošljak je najmanje nastanjeno ostrvo u Hrvatskoj za koji se vjeruje da je bio naseljen još iz vremena antike. Prostire se na 0,39 kvadratnih kilometara u Zadarskom kanalu - otprilike pola nautičke milje je udaljen od mjesta Preko na ostrvu Ugljanu.
Lokalno stanovništvo ostrvo naziva i Lazaret. Ime je dobio jer je u 17. vijeku služio kao bolnica (lazaret) za izolaciju oboljelima od gube i kuge za cijelo zadarsko područje.
Danas je on idilično mjesto za život i odmor ispunjen prekrasnom prirodom i tradicionalnim kućama mediteranske arhitekture – otprilike njih 60-ak.
Jedna od posebnosti ostrva jest što većina stanovništva nosi isto prezime - Valčić, koji su na Ošljak došli s Cresa, a danas žive i na drugim mjestima.
"U današnje vrijeme ostrva su postali sve atraktivnija za cjelogodišnji život pa se na Ošljaku nađe i poneko prezime koje nije Valčić. Osobe koje kupe kuću na ostrvu jako se dobro uklope među malobrojno lokalno stanovništvo i vole i poštuju ostrvo", rekli su iz Turističke zajednice općine Preko.
Većinom ostrva dominira prekrasna park-šuma s gustom vegetacijom borova, čempresa i hrastova crnike uz nezaobilazna maslinova stabla i mediteransku makiju. U hladovini borova smještene su male pitoreskne uvale čistoga mora koje su savršene za ljetno osvježenje od visokih temperatura.
Čarobna park-šuma mjesto je i na kojem možete vidjeti nekoliko ugroženih i strogo zaštićenih vrsta ptica od ševe krunice (Lullula arborea) i primorske trepteljke (Anthus campestris) preko surog orla (Aquila chrysaetos) i morskog vranca (Phalacrocorax aristotelis) do zmijara (Circaetus gallicus) i dugoljune čigre (Thalasseus sandvicensis).
Šta vidjeti?
Istražite ribarsku lučicu, posjetite crkvicu sv. Marije iz 6. vijeka i ruševine mlina-vjetrenjače iz 16. vijeka te ruševine ljetnikovca porodice Calogera. Tu je i stari dio naselja s desetak kuća – seoska cjelina Valčić – koji je nastao u 17. i 18. vijeku. Na otoku se može vidjeti i bunker iz vremena drugog svjetskog rata.
Stara škola na ostrvu ne radi već desetljećima jer nije imala dovoljna broj učenika za odvijanje redovne nastave. U međuvremenu je obnovljena i služi ostrvljanima kao dom kulture i zabave.
"Ostrvljani s ponosom ističu i 'stonovac' (vodopad) koji je nastao za vrijeme talijanske okupacije Ošljaka u Drugom svjetskom ratu. Talijani su napravili to veliko vodosabiralište i gusternu i tako cjelokupno stanovništvo ostrva opskrbili vodom. Voda se uzimala iz male špinice (slavine) koja i danas radi", kažu u Turističkoj zajednici općine Preko.
Šta raditi?
Automobilski saobraćaj na ostrvu je zabranjen pa se tu najlakše kretati biciklom ili pješice.
"Pješačka staza na ostrvuu duga je dva kilometra, prolazi uz svjetionik i ostatke vjetrenjača, a možete se popeti i na vrh ostrva koji se izdiže na 90 metara, a s kojeg se pruža nezaboravan vidik," savjetuju u Turističkoj zajednici ppćine Preko.
Istražite ostrvo i njegove prirodne ljepote. Ošljak pruža velike mogućnosti za ribolov i ronjenje.
"Postavljen je i prvi umjetni riblji greben u Hrvatskoj u blizini obale Ošljaka radi očuvanja podmorskog života te s ciljem širenja aktivnosti vezanih za podmorje".
Kako doći?
Do Ošljaka se može doći trajektom. Svaki dan trajekt pristaje na Ošljak u dva navrata, a postoje i dvije povratne linije za Zadar, odnosno Preko.
"Ukoliko neko ima vlastiti brod, na ostrvo može i u vlastitom aranžmanu. U ljetnim mjesecima izletnicima brodom Ošljak je omiljena destinacija," kažu nam u TZ općine Preko.
Imajte na umu
Na ostrvu nema niti jedne trgovine - čak ni preko ljeta. Ostrvljani i njihovi gosti nabavljaju namirnice u obližnjem mjestu Preko na Ugljanu ili u Zadru. Također, ljeti na ostrvu radi samo jedan ugostiteljski objekt.
Gdje odsjesti?
Turistima je na raspolaganju jedna kuća za odmor i osam apartmana. No ako želite ovdje spavati, smještaj treba bukirati prije službenog početka ljetne sezone.
Rava
Ostrvo Rava smješten je u Iškom kanalu između otoka Iža i Dugog ostrva, a prema zemljopisnim obilježjima pripada skupini malih naseljenih hrvatskih otoka.
Ima dva naselja, Velu i Malu Ravu, a ostrvo je poznat po maslinama, narančama, borovnicama, kupinama, breskvama i šljivama. Najpoznatiji je ipak kao centar svita, odnosno legendi i vjerovanju njegovih stanovnika kako se Rava nalazi u središtu iz kojega se podzemnim kotačima pokreće svijet.
Ostrvo Rava smješten je između otoka Iža i Dugog ostrva, odnosno između Iškog i Ravskog kanala. Obala ostrva je izuzetno razvedena, s čak 13 uvala na 15 km obale. Rava je horizontalno podijeljena kamenim zidovima - mocirama, a vertikalno trmezalima. Ostrvo se spominje već u 13. vijeku kada se u historijskim spisima spominje i zadarska plemićka porodica Raua, koja je na otoku imala svoje posjede.
Na ostrvu su se razvila dva naselja: Vela Rava smještena u središnjem dijelu ostrva te Mala Rava na sjeverozapadnom dijelu ostrva.
Molat
Ostrvo Molat naseljen je od starijeg kamenog doba, a prvi zapisi o ostrvu javljaju se u 10. vijeku.
Nalazi se na sjevernom dijelu zadarskih ostrva, smješten između Virskog mora i otvorene pučine Jadranskog mora. Obala mu je razvedena i raznolika s velikom prirodnom lukom i naseljem Zapuntel. Mjesto Molat ima dvije trgovine, muzej, pekaru i restorane, a ostrvom se može i prometovati.
Molat je ostrvo obrastao makijom i borovom šumom, pravo odredište za individualiste i one koji vole pješačenje uz miris mediteranskog bilja. Ostrvo je na svom krstarenju po Jadranu 1936. posjetio engleski kralj Eduard VIII sa svojom odabranicom Wallis Simpson. Molat odlikuje niz uvala, kanala, plaža i špilja. Po cijelom ostrvu su rasprostranjene mlade šume i makija koje ostavljaju dojam vječnog zelenila.
Molat je glavno naselje na ostrvu s dvije lijepe uvale Jaz i Lučina koja je sigurno sidrište za brodove. Smještaj ćete naći u privatnim kućama za odmor. Ukoliko ste poklonik mirnog odmora i privatnosti, Molat će Vam se jako svidjeti, a odlična veza s kopnom čini ga lako dostupnim odmorištem prikladnim i za porodice s malom djecom.
Iž
Ostrvo Iž je smješten između Dugog ostrva i Ugljana, od kojih je odvojen Srednjim i Iškim kanalom, a okružuje ga deset malih ostrva.
Tijekom srednjovjekovlja pripadao je zadarskim plemenitaškim porodicama, a sačuvani su dvorci Canagietti i Fanfogna. Središte je ostrva Veli Iž sa suvremeno opremljenom marinom i hotelom Korinjak, a Iž je znamenit po tradicionalnoj Iškom fešti kada se na godinu dana bira Iški kralj.
Ist
Ist je ostrvo okružen brojnim manjim ostrvima i hridima s oko 200 stalnih stanovnika.
Istoimeno mjesto na ostrvu ima dvije trgovine, caffe barove, pizzeriju i tri restorana. Ist se prvi put spominje početkom 14. vijeka, a od 1920-ih godina ima najveću mornaricu u Dalmaciji. Ist je poznat i po košarkaškom turniru i plivačkom maratonu, a ostrvo je rodno mjesto Dine Levačić, prve Hrvatice koja je preplivala La Manche.
Akvatorij oko ostrva Ista bogat je ribom što privlači sportske ribolovce, a ništa manje zanimljivo nije ni podmorje što vrlo dobro znaju ronioci. Za brodove su u mjestu te u uvali Mljake organizirana sidrišta, a gostima se nudi smještaj u privatnim kućama i apartmanima.
Ovo malo mirno ostrvo istoga imena kao i središnje naselje smješteno u uvali s malom marinom, prikladno je odredište zaljubljenika u tih, prirodi blizak i pomalo osamljenički odmor, jer sa svojih jedva 250 stanovnika, bregovitom unutrašnjošću i nasadima loze i maslina te susjednim ostrvima Molatom i Škardom, pjeskovitim plažama, uvalicama i sprudovima pruža mogućnosti bavljenja sportskim ribolovom, ronjenjem i nautičkim turizmom. Za brodove su u mjestu te u uvali Mljake organizirana sidrišta, a gostima se nudi smještaj u privatnim kućama za odmor.
Ostrvo Ist prvi put se spominje pod ilirskim imenom Gistum. Pod imenom Ost prvi put se spominje 1311. godine, a 1527. se pod imenom Isto. Spominje se i pod imenima Gist, Esto i Jist. Hrvatsko stanovništvo je na ostrvu zateklo starosjedioce Romane, od kojih je preuzelo današnje nazive: Funestrala, Klunda, Mavrela, Skrivadica, Turtula, Pendulj itd.
Premuda
Ostrvo Premuda nalazi se jugozapadno od Silbe te je najzapadnije ostrvo zadarskog arhipelaga.
Obrastao je hrastom crnikom, niskim raslinjem i maslinama. Premuda je ostrvo izuzetno atraktivan za nautičare i ronioce, jer se u njezinoj blizini nalaze brojne atraktivne lokacije za ronjenje poput podmorskog sustava špilja koji se zbog očaravajuće ljepote naziva Katedrala. Premuda ima dvije luke i novo trajektno pristanište.
Premuda je povezana svakodnevnom brzom brodskom vezom sa Zadrom te u zimskom razdoblju triput tjedno trajektom (ljeti svakodnevno). Na ostrvu postoji određen broj apartmana i soba za iznajmljivanje pa se broj turista iz godinu u godinu povećava.
Premuda je također atraktivna destinacija nautičarima i roniocima. U blizini Premude postoje mnogobrojne atraktivne lokacije za ronjenje, kao što je popularna „katedrala", sustav špilja koji očarava svojom ljepotom. Olupina broda Szent Istvan bit će dostupna samo najiskusnijim roniocima.
Olib
Ostrvo Olib se nalazi na graničnom području Dalmacije i Kvarnera, a lokalno se nekad naziva ostrvom Silbanske skupine koju čine najnapućenija Silba, najveći Olib i Premuda.
Olib se prvi put spominje kod historičara i geografa Strabona s naseljem na uzvisini Gradina. Poznat je po ovčarstvu, maslinarstvu, suhozidima, hrastovima, obnovljenoj staroj župnoj crkvi svete Stošije u kojoj se čuvaju glagoljaški kodeksi. Vožnja ostrvom nije dopuštena.
Na zapadnoj obali ostrva se nalazi najveća uvala i luka Olib, dok se na istočnoj strani nalazi luka Slatinica s najljepšom pješčanom plažom na ostrvu. U uvali Banjve se nalaze ostaci naselja iz rimskog doba, kao i trobrodne crkve sv. Pavla i samostana pustinjaka koji je napušten krajem 12. st., a uvala Svetog Nikole s istoimenom crkvicom zaklonjena je od svih osim južnih vjetrova i pogodna je za sidrenje. Nad mjestom dominira kula Kaštel koja datira iz 16. vijeka. Ostrvo Olib je jedan od najnižih u zadarskoj otočnoj skupini te mu najveći vrh Kalac iznosi svega 74 m.
Prvobitno naselje Aloip nalazilo se na uzvisini Gradina - sam položaj i naziv lokaliteta Gradina upućuju da je naselje postojalo još u doba Liburna, a na naseljenost otoka Liburnima upućuju i drugi toponimi (Gradina Petrova i Zagradina), grobni humci (Garkova gomila) te niz tumulusa na lokalitetu Sambore i Pasje gomile.
U rimsko doba nastaje novo naselje Aloip na poluotočiću Arat na jugu otoka koji zatvara uvalu Svetog Nikole.
Tu je pronađeno puno liburnske i romanske keramike, a kasnije to naselje spominje i Konstantin VII. Porfirogenet. U obližnjoj uvali Banjve pronađeni su ostaci rimskog veleposjeda iz 1. st., groblje iz 4. st. te ostaci obrambene građevine.
Olib je mirno mjesto za tihi odmor smješteno na zapadnoj obali otoka te ujedno jedino ostrvsko naselje. Olib je svakodnevnim trajektnim i katamaranskim linijama povezan s gradom Zadrom, a zbog mira i očuvane autentične atmosfere namijenjen je prvenstveno ljubiteljima tišine i privatnosti.
Nekoliko skrovitih uvala u blizini samoga mjesta te plitki zaljevi Slatina i Slatinica s istočne strane otoka jamče osamu prilikom kupanja. Uz ribu kupljenu kod lokalnih ribara, od mještana možete nabaviti kvalitetno domaće ulje i vino te sir iz kućne radinosti. Od sportova, uz ronjenje i ribolov, preporučujemo windsurfing. Ako ste ljubitelj bicikla, biciklom možete obići i razgledati cijelo ostrvo.
Dugi Otok
Zadar je savršeno mjesto za istraživanje dalmatinske obale, posebno na mnogobrojnim prekrasnim otocima Zadarski arhipelag, Jedan od najzanimljivijih je Dugi Otok, najveći na 124 četvornih kilometara i dom rasipanja sela, koji se pretežito temelje na ribarenju i uzgoju. Mjesto od odmora od rimskog doba, Dugi Otok obuhvaća selo Sali, glavna zajednica i luka, s renesansnim ljetnikovcima i crkvom Sv. Marije, te ribarskim selo Božava s crkvom sv. Nikole 10. stoljeća.
No, prava ljepota otoka leži u njenim hrapavim krajolicima i prirodnim atrakcijama, uključujući i popularne Sakarunski zaljev i Park prirode Telašćica, sjajno mjesto za opuštanje na plaži ili ronjenje. Vrijedi posjetiti i otoke Molat, Olib, Pašman, Ugljan, i Premuda sa svojim mirnim postavkama i lijepim plažama.
